Uoči sutrašnjeg Kongresa predsjednica HDSViP-a govori o naknadama zamrznutima 31 godinu, proturječnim nalazima i granicama umjetne inteligencije.

Kad sud utvrđuje vrijednost tvrtke, uzrok građevinskog propusta ili liječničku pogrešku, stručni nalaz može bitno utjecati na presudu. Melita Bestvina Krnić vještači od 1987. godine, a uoči IX. Kongresa sudskih vještaka RH, koji sutra, 2. listopada, počinje u zagrebačkom Westinu, govori o tome što položaj sudskih vještaka znači za građane i poduzetnike.

Pred nama je IX. Kongres sudskih vještaka. Naziv sugerira skup za struku, ali program zadire u gotovo svaki dio života. Koga okupljate i zašto je to važno i izvan sudnice?

Prije svega okupljamo sudske vještake, kojima je stalno stručno usavršavanje obveza. Dolaze i suci, odvjetnici, akademska zajednica i gosti iz inozemstva. Naše je pravilo aktualnost: teme biramo prema onome što se događa, nažalost i prema događajima s tragičnim posljedicama. Govorit ćemo o pravosuđu, financijama, medicini, graditeljstvu, prometu, strojarstvu, agronomiji i umjetnoj inteligenciji. Na Kongresu 2024. imali smo 1002 sudionika i 52 predavača. Ponosna sam što nam kolege iz TEGoVA-e i EuroExperta priznaju da udruga iz male države može organizirati najveći skup sudskih vještaka u Europi.

Poduzetnici se s vještakom često susretnu tek kada poslovni odnos završi u sporu. Što biste im iz programa preporučili prije nego što do toga dođe?

Najčešći su sporovi vezani uz teme Sekcije ekonomista: oporezivanje nekretnina, praćenje boniteta kupaca, kružne prijevare u PDV-u i praksu Suda EU-a. Uprave tvrtki trebaju pratiti rizik nelikvidnosti i poslovnog neuspjeha svojih kupaca, ne samo financijske izvještaje nego i iznos duga, dane kašnjenja i druge dostupne informacije. Ekonomski vještaci složene financijske podatke pretvaraju u dokaze koje sud može upotrijebiti. Poslovnu dimenziju imaju i teme izvan ekonomske sekcije: koliko energetske obnove zaista štede ili mogu li klimatski rizici dugoročno mijenjati tržišnu vrijednost nekretnina.

Građevinska sekcija bavit će se požarom Vjesnika i rušenjem nadstrešnice u Novom Sadu. Što javnost može naučiti iz tih analiza?

U analizi novosadske nadstrešnice koja će biti predstavljena na Kongresu kao dominantan uzrok navodi se dugotrajna korozija kabela za prednaprezanje u zoni sidrenja, zbog prodora vlage i nedostatka održavanja. Prema toj analizi, rekonstrukcijom je opterećenje povećano za približno 23 tone, a kvaliteta izvornih materijala nije bila uzrok rušenja. Kod Vjesnika kolege iz Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo pokazat će kako su tijekom i nakon požara ocjenjivali nosivost nebodera i savjetovali vatrogasce. Prikazat će se i ispitivanja na kojima je temeljena procjena opasnosti.

Umjetna inteligencija obećava bržu obradu podataka, ali može dati i uvjerljiv pogrešan odgovor. Koliko joj se smije vjerovati kada rezultat može završiti kao dokaz na sudu?

Mjesto joj je u ulozi alata koji ubrzava prikupljanje i obradu podataka te pomaže u otkrivanju računskih pogrešaka. Ali zaključno mišljenje mora biti rezultat stručnosti i odgovornosti vještaka, a ne algoritma. AI nosi rizike pristranosti, “halucinacija” i crne kutije u kojoj ne znate kako je sustav došao do zaključka. Povjerenje suda i stranaka u nalaz ne smije se dovesti u pitanje. Sudski vještak, kolega i voditelj katedre za marketing i menadžment Sveučilišta Algebra Bernays Mario Fraculj to je sažeo: budućnost ne pripada umjetnoj inteligenciji umjesto vještaka, nego vještacima koji je znaju odgovorno koristiti.

Vaša udruga je Ustavnom sudu podnijela prijedlog za ocjenu odredbi o nagrađivanju vještaka. Upozoravate da naknade stoje još od 1995. Kako izgleda ta usporedba?

Godine 1995. imali smo istu vrijednost sata rada kao odvjetnici. Njima je rasla, nama nije. U usporedbi koju iznosimo 99,54 eura bruto bez PDV-a, a sat vještaka u drugom dohotku 9,29 eura bruto bez PDV-a. To je gotovo jedanaest puta manje. Pravilnik iz 1998. predviđao je promjenu vrijednosti boda kada se promijene okolnosti, a na usklađenje čekamo 31 godinu. Troškovi života i poslovanja kontinuirano se mijenjaju i svim zaposlenima, kao i umirovljenicima, primanja su usklađivana, osim vještacima koji rade u drugom dohotku. Država propisuje naknadu, pa mora osigurati da ona bude pravična.

Zagovarate poseban zakon i Komoru. Zašto to ne bi bila samo još jedna strukovna institucija? Što bi građanin ili tvrtka konkretno dobili?

Naš je položaj skromno uređen Zakonom o sudovima i pravilnicima, a mi želimo poseban zakon koji bi sustavno uredio profesiju. Vesna Škare Ožbolt na Kongresu će otvoriti pitanje zašto su ga različite vlasti najavljivale, a nisu donijele. Godine 2023. osnovana je Radna skupina za donošenje prijedloga Zakona; mi smo predali prijedlog nacrta Zakona o sudskim vještacima i do danas nema rezultata.

promo

Zašto kod većih obitelji broj sjedala postaje pitanje funkcionalnosti, a ne samo prostora

promo

Cijena automobila nije jedina stavka: Jesen otvara i pitanje troškova pripreme za zimu

Sudovi moraju zadržati isključivu ovlast ocjenjivanja dokaza i donošenja odluke, ali sudska ocjena dokaza ne može sama po sebi zamijeniti stručnu provjeru je li određeni postupak vještačenja pravilno proveden i jesu li njegovi zaključci metodološki i stručno utemeljeni. Pritom se otvara i pitanje dostupnosti takve kontrole. Ako je jedini stvarno učinkovit način stručnog osporavanja vještačenja angažiranje drugog, privatnog stručnjaka, tada mogućnost učinkovite kontrole nalaza djelomično ovisi o financijskim mogućnostima stranke, jednako kao i za novo vještačenje, što dodatno otvara pitanje procesne ravnopravnosti. Stranke nam dostavljaju odgovore nadležnog MPUDiT-a da kao nadležno ministarstvo nije ovlašteno ispitivati osnovanost prigovora stranaka na nalaz i mišljenje koje stalni sudski vještaci izrade u sudskim i drugim postupcima te se stranke upućuju da radi zaštite svojih prava mogu izjaviti pravni lijek o kojem odlučuje zakonom određeni sud. Pa tko onda može kontrolirati vještake? Osnivanje komore i samoregulacije unutar pet glavnih struka smatramo prioritetom i podsjećamo da je Hrvatska obrtnička komora osnovana još daleke 1939. godine s brojnim strukama.

Na Kongresu govorite o mentorstvu. Što iskusan inženjer ili liječnik još mora naučiti prije nego što potpiše prvi nalaz i stane iza njega pred sudom?

Mora znati svoje kompetencije, ali mora i znati što ne zna. Kandidatima ponavljam: potpišite nalaz samo ako ste sigurni da ga možete obrazložiti i sucu i strankama. Sudac ne mora poznavati sva naša područja, pa je etično odbiti predmet izvan svoje stručnosti i uputiti na kolegu ili predložiti multidisciplinarno vještačenje. Kad sam 1987. počinjala na osječkim sudovima, prošla sam edukaciju uz mentora. Tehničko znanje samo je dio posla. Vještački nalazi utječu na sudbine ljudi koji traže pravdu pa tu veliku odgovornost ne smijemo zaboraviti.

Tri ste razdoblja predsjedali EuroExpertom. Je li vas nešto u odnosu drugih država prema vještacima posebno iznenadilo?

Nije me ništa iznenadilo, nego me rastužio odnos našeg sustava prema vještacima. U Madridu nas je primio predsjednik španjolskog Vrhovnog suda i naglasio koliko su im vještaci važni, a u Beču ministar pravosuđa. Austrijski, njemački, francuski, irski i španjolski sustavi respektiraju stručnost vještaka kao neizostavnog sudionika pravosuđa. Kod nas je taj odnos, nažalost, drukčiji.

Kad se Kongres u subotu zatvori, što bi za vas bio stvaran uspjeh, osim dobrog odaziva i zadovoljnih sudionika?

Potrebna je temeljita promjena odnosa odgovornih osoba u pravosuđu uz donošenje Zakona o sudskim vještacima uz obvezno osnivanje Komore. Predsjednica Transparency Internationala gđa Davorka Budimir u svom će predavanju postaviti pitanje koje mi postavljamo godinama: može li sustav tražiti vrhunsku stručnost, neovisnost i odgovornost, a stručni rad 31 godinu podcjenjivati? Kako ona ističe, primjerena naknada nije privilegija, nego ulaganje u kvalitetu i neovisnost pravosuđa. Željela bih da se ta poruka napokon čuje.