Hitno popravljanje stanja na Visokom trgovačkom sudu ocijenjeno je kao primarni zadatak na vrhu sudbene vlasti, a Ministarstvo pravosuđa upoznato je s nastupajućim mjerama koje poduzimaju predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin i v.d. predsjednik VTS-a Srđan Šimac. Čelnik sudbene vlasti Hrvatin najavio je u sklopu kontrole VTS-a neposredno nakon Uskrsnih praznika, najkasnije početkom svibnja, sastanak sa svim sucima VTS-a i predsjednicima 12 trgovačkih sudova, a nakon toga Hrvatin i Šimac posjetit će četiri najveća trgovačka suda. Za negativan imidž VTS-a, koji ga takvim dijelom odavno prepoznaju u stručnim krugovima, presudnom se pokazala najveća sudbena afera poznata široj javnosti kao slučaj Šepić. U povodu tog slučaja, sada već kontroverznog suca mr. Nenada Šepića, izbile su na površinu i teze o povezanosti dijela pravosudnih dužnosnika s kriminalnim miljeom. Posljedice te afere v.d. predsjednik VTS-a Šimac u izjavi za Poslovni dnevnik opisao je razlogom zašto se danas tamo suci osjećaju potišteno pa je i priznao kako više nije ugodno reći da si sudac VTS-a. Ipak, dojam je da i Hrvatin i Šimac, koji su najodgovorniji ili za funkcioniranje cijelog sudstva ili specijalnog trgovačkog sudstva, tu aferu prepoznaju kao poticaj da se u rad VTS-a uvedu transparentna pravila od načina dodjele predmeta sucima do objavljivanja presuda na Internetu.

Rasprava u saboru
Tako je zbog eskalacije slučaja Šepić i saborski odbor za unutarnju politku najavio posebnu raspravu. Izvjesno je i kako će paralelno s očekivanim raščišćavanjem stanja kojem će odlučujući ton davati glavni državni odvjetnik Mladen Bajić, u mjeri u kojoj ta služba i USKOK budu efikasni, pratiti proces žurnog otvaranja VTS-a javnosti. Predsjednik Vrhovnog suda Branko Horvatin kaže kako je ponudio portal Vrhovnog suda kao mjesto na kojem se mogu praktični preko noći početi objavljivati pramoćne presude VTS-a ako ne bude moguće koristiti web stranicu VTS-a. Prema Hrvatinu, neovisno koji će se portal koristiti za tu svrhu, prije ljeta će javnost moći upoznati svaku pravomoćnu presudu VTS-a, a i Šimac to potvrđuje.
“Naglasak je svim mjerama koje poduzimamo da se odmah uvede red u funkcioniranje VTS-a. Na općoj sjednici dogovorili smo mjere za popravljanje stanja koje se trebaju odmah provoditi, a vrijeme će pokazati jesu li dobre”, kaže Šimac.
Koje su to mjere? Najprije, prema Šimcu, Ministarstvo pravosuđa prikuplja ponude za informatički sustav tako da će vrlo skoro stupiti na snagu automatsko dodjeljivanje spisa po izboru komjutora, a ne neke osobe. Time će otpasti sumnje na koji način se dodjeljuju predmeti u rad sucima, a one su bile brojne i učestale. Zatim, Šimac ističe zabranu prekorednog rješavanja spisa osim kad to zakon dozvoljava. Ti slučajevi hitnog postupanja dopušteni su za ovrhe, stečajeve i radne predmete, a takvih navodi prosječno imaju oko 40 posto u radu na VTS-u. Zbog 12.000 neriješnih predmeta, 22 suca VTS-a i osam sudaca nižih sudova, koji su na ispomoći, odlučili su da, bez ozbira na normu, sve zaostale predmete međusobno ravnomjerno rasporede. Šimac kaže kako će tako riješiti do kraja godine sve zaostatke iz 2003. godine. S obzirom na prigovor krajnje problematičnog izostanka ujednačenog suđenja u istoj vrsti predmeta na VTS-u, odjel evidencije izdavat će svakog mjeseca tzv. sentence (kratki izvaci iz odluka uz obrazloženje), a svakih pola godine izdavat će takav zbornik. Za taj je odjel po novome zadužen novi zamjenik v. d. predsjednika sudac Josip Kos.

Radne skupine
“Kod nas često ne znate što možete očekivati u pogledu sudske presude što je izvor velike pravne nesigurnosti. Kako bismo to prevladali, osnovali smo na sudu pet radnih skupina, i to za ovrhu, sudski registar i statusno trgovačko pravo, stečajeve, pomorsko pravo i pravo intelektualnog vlasništa. Cilj nam je postići da svaka skupina stvara zajedničku sudsku praksu. Suci nižih sudova i suci VTS-a na radnim skupinama raspravit će o pojedinim pitanjima i zauzeti stajališta, a kad ih usvojimo većinom glasova ili suglasnošću svih na općoj sjednici sudaca VTS-a, za taj sud će postati obvezujuća. Tako će i na niže sudove djelovati snagom preporuke, a stranke će znati kakvu odluku u određenoj vrsti predmeta očekivati pa će to utjecati na njihovu odluku hoće li uopće krenuti u spor. U rad tih skupina kanimo odmah uključiti širok krug stručnjaka”, uvjeren je Šimac koji poziva pravne stručnjake da daju doprinos sudskoj praksi kako bi zajedničkim radom stvorili i kvalitetu u suđenju.