Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak u ponedjeljak je označio početak radova na gradnji terminala za tekuće terete u Luci Ploče, kapaciteta 95 tisuća prostornih metara.

Luka Ploče odlučila se za investiciju putem javno-privatnog partnerstva veću od 26 milijuna eura, što bi trebao biti tek peti dio ukupne vrijednosti planirane gradnje lučkih terminala. Luka Ploče u prvoj fazi investira 14,5 milijuna, a tvrtka Atlantis 12 milijuna eura. Izvođač radova je tvrtka Mucić.Logika kojom se vode u Upravi Luke Ploče jest pronaći strateškog partnera s kojim će dogovoriti višegodišnji posao, a onda dobiti kredite. Dio novca za projekt osiguram je i putem HBOR-a.

"Ovo je investicija za poznate partnere. Već imamo zakupljene kapacitete, kanimo na taj način nastaviti gradnju terminala", rekao je predsjednik Uprave Luka Ploče Ivan Pavlović . Novi terminali, istaknuo je, bit će sagrađeni po najsuvremenijim standardima, no najvažnije je što postoji velika sigurnost za isplativost projekta. U Hrvatskoj postoji samo jedan sličan terminal, koji je sagradio Janaf, a svi ostali, u Splitu, Solinu i Zadru, zastarjeli su i ne udovoljavaju ni minimum ekoloških standarda. Kroz terminal tekućih tereta u Pločama godišnje će se prevesti oko 40.000 tona naftnih derivata. Pavlović je najavio da će se uskoro krenuti s drugom fazom: gradnjom LNG terminala, a ukupna vrijednost nekoliko projekata je oko 120 milijuna eura. Uz HBOR, nove projekte financiraju Svjetska i Europska banka za obnovu i razvoj. Cjelokupnim izgrađenim kapacitetima i terminalom upravljat će Luka Ploče Trgovina, tvrtka u stopostotnom vlasništvu Luke Ploče.

"Javno-privatno partnerstvo najbolji je način za pokretanje većih projekata. Proračun je iscrpljen, javna sredstva nisu dostupna da možemo pokrenuti kapitalni investicijski ciklus. I ovakvim primjerima i osobnim dolaskom želimo poslati poruku kako bi to trebao izgledati u budućnosti", rekao je ministar Vrdoljak. Od gradnje terminala u Pločama golemu će korist imati gospodarstvo BiH jer će on, primjerice, godišnje za oko 15 milijuna dolara smanjiti troškove u tvornicama bazne industrije i metalurije Gikil i Arcelor Mittal.