Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak izjavio je u srijedu na okruglom stolu "Budućnost energetskog tržišta Hrvatske i EU" u organizaciji časopisa Banka da da Hrvatska može postati energetsko čvorište jugoistočne Europe.

"Iako je po ukupnoj potrošnji energije Hrvatska malena, njezin zemljopisni položaj i energetska politika mogu joj osigurati ulogu energetskog raskrižja u regiji", naglasio je Vrdoljak. Da bi Hrvatska ostvarila tako ambiciozan cilj, treba prije toga završiti projekte poput izgradnje LNG terminala i Jadransko-jonskog naftovoda. Vrdoljak je istakao kako je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja Europske unije koja veći dio svojih potreba za plinom zadovoljava sama crpljenjem Jadranskog mora. Smatra da bi u sljedećih pet do sedam godina trebala doći do razine kada proizvodi više plina nego što ga troši. Natječaj za koncesije za istraživanje Jadrana trebao bi biti raspisan u prvoj polovici 2014. godine, a u drugoj bi se mogao očekivati natječaj i za koncesije za kontinentalni dio Hrvatske.

Kako je energetska politika Europske unije postala je i unutarnja energetska politika Hrvatske, a na skupu je ocijenjeno kako je europska politika doživjela neuspjeh i trebat će se mijenjati. Upravo su nju ocijenili najodgovornijom za pad investicija i teškoće s kojima se susreću europske energetske tvrtke pa je teško očekivati da će se za gradnju Plomina C javiti europske tvrtke. "Mislim da su azijske tvrtke za sada najizgledniji investitori u Plomin C", kazao je Vrdoljak koji je izazvao smijeh opaskom da je prvi puta dobro što Hrvatska kaska za EU, budući da su iz Bruxellesa upozorili Hrvatsku da zastane s politikom subvencioniranja energije vjetra i sunca jer su shvatili da takva politika ne daje planirane rezultate.

Hrvatska je 2012. godine podijelila 67 milijuna eura subvencija za proizvodnju takvih izvora energije "Europa želi sigurnost opskrbe uz jeftinu energiju, a da sve to po mogućnosti bude zeleno, a takav pristup je greška koja je uništila tržište", objasnio je Tomislav Šerić, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede. Goran Granić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar predlaže uvođenje poreza ili naknade na CO2. Taj porez ili naknadu bi plaćali krajnji korisnici, a Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost bi prikupljao naknadu i vršio raspodjelu novca.