U sjeni saborskih pripetavanja o sudbini ministra Zdravka Marića i predsjednika Sabora Bože Petrova, van svjetla reflektora ostalo je (ne)izglasavanje ključnih Mostovih zakona.

Po ekspresnom postupku odlučeno je da će HRT ubuduće sam bez vanjskih odvjetničkih ureda utjerivati pretplatu, izmijenjen je zakon o arhivima, no vrata HNB-a Državnoj reviziji zasad ostaju čvrsto zatvorena. Kontroverzne izmjene zakona o središnjoj banci, jedan od Mostovih predizbornih aduta, odbačen je sa 68 glasova, 17 je zastupnika bilo 'za' uz osam suzdržanih. Premda je reviziju u kampanji obećavao i HDZ, Vlada je (i prije razlaza koalicijskih partnera) uputila amandman u kojem je zatraženo da se on najprije uputi na mišljenje Europskoj središnjoj banci u Frankfurt.

Na prethodne nacrte ECB se očitovala, no ne i na konačnu verziju. Time se pitanje revizije u HNB-u koje je ECB ranije neuvijeno kritizirao kao napad na neovisnost monetarne politike odgađa na neodređeno, barem do stabiliziranja političke situacije. Sudeći po žestokim napadima na HNB i guvernera Borisa Vujčića oko Agrokora, teško je očekivati da se središnja banka neće ponovno naći pod baražnom vatrom u novoj predizbornoj kampanji.

Dok su se na Markovu trgu odlučivalo o HNB-u, guverner Vujčić je iz Opatije s Konferencije tržišta novca ponovio da je središnja banka odradila svoj posao naloživši bankama da smanje izloženost Agrokoru, da bi Hrvatska bez toga danas imala puno veću krizu. Zbog krize u koncernu predviđa da bi BDP mogao pasti 0,3 do 0,4 postotna boda. Odgovarajući na pitanje hoće li se politička kriza odraziti na financijsku stabilnost zemlje, kazao je da smo zadnje dvije godine imali dosta iskustva s političkim krizama bez većeg utjecaja. "Imali smo oporavak tijekom političkih kriza tako da ne očekujem neki značajan negativni učinak", rekao je Vujčić.