Energetski institut Hrvoje Požar predstavio je užem krugu vodstva zagrebačkog poglavarstva i holdinga studiju koja opravdava uvođenje prirodnog plina u osobna vozila holdinga Gradsko komunalno gospodarstvo i ZET-ove autobuse. Studija je rađena odvojeno za osobna vozila, a odvojeno za autobuse. Povrat investicije je daleko duži u slučaju zamjene 84 autobusa na dizelski pogon onima na prirodni plin jer je potrebno investirati oko 1,7 milijuna eura samo u punionicu u sklopu jedne garaže te oko pet milijuna eura u nove autobuse. Investicija bi se u tom slučaju vratila za oko četiri godine.

Vozni park
Za osobna i dostavna vozila investicija bi morala biti manja jer se ne bi morala graditi nova punionica, nego bi se koristila ona postojeća u sklopu Gradske plinare. Međutim, zbog činjenice udaljenosti punionice od pojedinih trgovačkih društava i s obzirom na godište vozila, od ukupno nešto više od 450 vozila u sklopu GKG-a “samo” 275 su uzeti za potencijalni prelazak na plin i zamjenu. “Analiza je pokazala opravdanost uvođenja prirodnog plina u sustavu GKG-a, a stopa povrata investicija kreće se kao i u Europi između tri i pet godina. Oko 30 posto linija ZET-a ima potencijal za zamjenu dizela prirodnim plinom, ali osim autobusa treba promijeniti i sustav u garažama kako bi se osigurali sigurnosni uvjeti te napraviti punionicu u garaži u Dubravi. Što se tiče osobnih vozila, trenutno postoje razni proizvođači unutar holdinga, pa bi trebalo ići k unifikaciji proizvođača jer mnogi sada uopće ne proizvode automobile na plin”, kaže Davor Matić iz Instituta Hrvoje Požar koji je voditelj grupe autora studije. Međutim, studija je ukazala i na nerentabilnost sadašnje punionice za prirodni plin koja se nalazi u sklopu Gradske plinare i u koju je uloženo 500.000 eura. Stručnjaci iz Instituta u analizama su došli do podatka da bi uz postojeći promet punionica u sljedećih pet godina ostvarila gubitak od pet milijuna kuna. Čak i ako u roku od 10 godina zamijeni navedenih 275 vozila uz postojeće cijene plina, punionica bi i dalje poslovala s gubitkom, ali od milijun kuna. Tek kada bi se na razini cijelog sustava holdinga vozila prebacila tijekom 10 godina na prirodni plin, punionica bi ostvarila dobit od sedam milijuna kuna. “Sada je na poglavarstvu i upravi holdinga da pokaža zalaže li se stvarno ili deklarativno za čistiju i isplativiju energiju. Nama je primarno osigurati prijelaz osobnih i dostavnih vozila unutar holdinga na plin kako bi punionica napokon postala rentabilna, a što se ZET-a tiče, za njih bi ionako trebala nova punionica. Trenutno dogovaramo da nam javni prijevoznik iz Los Angelesa posudi neke svoje autobuse na plin kako bismo ih isprobali u Zagrebu”, kaže Žarko Delač, odnedavno tajnik u Plinari te nezavisni zastupnik u skupštini, koji je u nju ušao na listi Borisa Mikšića, ali ju je napustio.

Biodizel ili plin
Što o ideji uvođenja plina u autobuse misli direktor ZET-a Ivan Tolić, nismo uspjeli saznati jer je bio zauzet sastancima, ali je predsjednik GKG-a Slobodan Ljubičić naglasio kako još nikakva odluka nije donesena jer im je studija tek prezentirana. Nedavno je međutim prezentirana studija koju je napravio Energetski institut i koja predviđa djelomično uvođenje biodizela u ZET-ove autobuse. Nije poznato za koju opciju će se u gradskoj vlasti odlučiti i jesu li one komplementarne. Podaci o vozilima na prirodni plin u Europi pokazuju da njihov broj konstantno raste, samo u posljednje tri godine njihov broj se povećao s 512.000 na 592.000 ili 16 posto. Najbrže je, zahvaljujući javnom prijevozu u europskim gradovima, narastao broj autobusa na plin – od nešto više od 29.000 prije tri godine, na gotovo 46.000 do prve polovice 2006. godine.

Dokup mirovine želi 400 radnika

Od 820 osoba u sustavu zagrebačkog holdinga koje ispunjavaju uvjete za dokup mirovine, tj. odlazak u prijevremenu mirovinu, procjena je da bi njih 400 trebali prihvatiti ponudu uprave holdinga do krajnjeg roka 16. prosinca, izvijestio je jučer na temelju iskazanog interesa glasnogovornik GKG-a Nenad Ivanković. Preračunato je i da će prosječni trošak po zaposlenom koji uključuje dokup, ovisno o godinama preostalih do redovne mirovine, te otpremninu u visini 73.000 kuna iznositi oko 130.000 kuna. S porezma i doprinosima koje u potpunosti pokriva poslodavac trošak holdinga se u prosjeku kreće oko 260.000 kuna po osobi. U proračunu holdinga osigurana su sredstva za sve koje bi željeli otići u prijevremenu mirovinu, a za projekciju od 400 zaposlenih on bi iznosio 104 milijuna kuna. Odluka o dokupu mirovine na dobrovoljnoj je bazi.
(Ivan Pandžić)