Iako trećinu ukupno nezaposlenih u Hrvatskoj čine mlade osobe bez dana radnog iskustva, brojka se preko noći može istopiti: od 127.000 osoba u dobi do 30 godina prijavljenih na Zavodu za zapošljavanje mnogi bi mogli ući u svijet rada na godinu dana, tijekom kojih ne bi primali plaću, nego bi volontirali, a država bi im plaćala obvezne doprinose. Predviđa to nova mjera aktivnog zapošljavanja ministra rada Miranda Mrsića, a zanimanje poslodavaca za njihovo zapošljavanje s burze potaknut će ministar financija poreznim olakšicima. No, ta mjera otvara niz pitanja, a nisu isključeni ni poremećaji na tržištu rada, primjerice istiskivanja dijela starijih radnika. Možda poslodavci u volontiranju prepoznaju šansu da proberu kvalitetne mlade radnike te da ih stvarno zaposle. Mlade bi i država mogla koristiti za svoje potrebe, posebice zbog ukidanja prekovremenog rada i rada na određeno vrijeme.No najizglednije je, kažu mnogi, da će se znatan broj poslodavaca samo zbog poreznih olakšica odlučiti za angažiranje volontera i da će se stoga izmišljati radna mjesta.

Mala novčana izdvajanja
Profesor splitskoga Ekonomskog fakulteta Željko Mrnjavac smatra da za mlade nezaposlene glavni problem nije nedostatak iskustva nego nedostatak odgovarajućih poslova.“Bilo bi naivno očekivati da će se zahvaljujući subvencijama odjednom stvoriti toliko produktivnih poslova. Iskustvo na izmišljenim poslovima ne rješava probleme. Kada bi svih 127.000 mladih bez posla imalo iskustvo i dodatna znanja, ne znači da bi nezaposlenost bila za trećinu manja. Problem nezaposlenosti ponajprije je na strani potražnje, a samo vrlo malim dijelom na strani ponude, u što aktivne politike mogu intervenirati”, kaže Mrnjavac. Podsjeća na to da smo već upoznali niz sličnih mjera (pripravništvo, ‘s faksa na posao’). Sve su, kaže, bile u skladu s onim što se primjenjuje u razvijenim gospodarstvima. Nedostajao je, međutim, novac pa je na ukupne mjere trošeno manje od 0,5 posto BDP-a, od čega samo desetina na aktivne mjere. U EU, primjerice, prosjek udjela izdataka za aktivne mjere u BDP-u veći je više od deset puta. Da bi Hrvatska dostigla taj prosjek, trebalo bi pribaviti više od 1,5 milijardi kuna. No, može li se uz proračunsku štednju pronaći novac za tako povećanje mjera kakvo se najavljuje? “Ministar hrabro preuzima na sebe odgovornost za zapošljavanje, no riječ je o procesu na koji veći utjecaj imaju druga ministarstva i zato je nužna međuresorna koordinacija. Mjere aktivne politike tržišta rada potrebne su i korisne, ali im se ne smije preuveličavati sposobnost utjecaja na veličinu zaposlenosti”, zaključuje Mrnjavac.

HGK: Dobrodošla mjera
U Centru za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore (HGK) ističu da su “mjere ovakve prirode dobrodošle, no ne osiguravaju veće promjene na tržištu rada za mlade ako se ne promijeni dinamika ukupne gospodarske aktivnosti”. Ipak očekuju da bi poduzetnici u tome trebali pronaći korist, te navode: “Iako volontiranje odgađa rješavanje stvarnih egzistencijalnih problema mladih, održava i produbljuje njihovo znanje, što će im olakšati stvarno zapošljavanje. Držimo da i poduzetnici u tome nalaze korist”. Mrsić je najavio daljnji porast nezaposlenosti i istaknuo da je stvaranje radnih mjesta nužno vezano uz gospodarski oporavak, podsjeća Mrnjavac i napominje: “Kako tržište rada reagira s kašnjenjem dva do tri kvartala, ove godine ne treba očekivati olakšanje položaja nezaposlenih.