Michal Kedzia, partner u Enterprise Investorsu, fondu koji je ove godine preuzeo Pan-Pek i trgovački lanac Studenac, poručio je u četvrtak da se taj fond želi trajno zadržati u Hrvatskoj te kako nastavljaju tražiti prilike za ulaganje.

Enterprise Investors je jedan od vodećih investicijskih fondova rizičnog kapitala s privatnom ponudom (private equity) u središnjoj i istočnoj Europi, a kako je naveo Kedzia, fond je, zajedno s ostalim pripadajućim kompanijama, u proteklih nekoliko godina u Jadransku regiju, gdje poseban fokus imaju na Hrvatsku, uložio više od 150 milijuna eura. 

"Hrvatska ima značajan udio u ukupnim ulaganjima Enterpirse Investorsa", izjavio je Kedzia novinarima nakon konferencije "Ulagačko okruženje i perspektive ulaganja rizičnog kapitala u Hrvatskoj", koju je uz fond organizirala Američka gospodarska komora (AmCham) u Hrvatskoj. 

Kaže da su tržišta Hrvatske i Jadranske regije, ona na koje planiraju biti usredotočeni slijedećih godina. Kada je u pitanju pojedino ulaganje, Kedzia pojašnjava da equity fondovi po samoj svojoj definiciji, nakon ulaganja u pojedinu kompaniju, u njima obično ostaju oko pet-šest godina, dok je konačni cilj prodati udio te zaraditi.

No, govoreći općenito o aktivnostima Enterprise Investorsa, Kedzia se nada da će se u Hrvatskoj zadržati za stalno, poručivši da nastavljaju tražiti prilike za ulaganje, kako u Hrvatskoj tako i u regiji.  Dosad su bili usredotočeni na sektore okrenute potrošačima, poput maloprodaje, no razmatraju i druge industrije koje po njihovom mišljenju imaju potencijal visokog rasta. 

"Uvijek kada se ukaže dobra prilika za kupnju, mi ćemo je razmotriti", ustvrdio je Kedzia, između ostalog i odgovarajući na pitanje o potencijalnom interesu za ulaganje u koncern Agrokor, nakon što se okonča restrukturiranje.

Fondovi kojima upravlja Enterprise Investors ove su godine u Hrvatskoj ugovorili dvije transakcije o preuzimanju vlasničkih udjela, u tvrtkama Pan-Pek i Studenac.

Tako je poljski private equity fond Enterprise Fund VII krajem ožujka potpisao ugovor o stjecanju 65 posto udjela u Pan-Peku, koji se bavi proizvodnjom i prodajom pekarskih proizvoda. Kako su tada naveli, Enterprise Investors će se s ciljem olakšanja daljnjeg rasta društva udružiti s osnivačem i direktorom Pan-Peka Ivanom Paraćem.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Fond Enterprise Fund VIII, pak, u lipnju je ugovorio preuzimanje potpunog vlasničkog udjela u mreži dućana/mini-marketa Studenac. Taj trgovački lanac, kojem temelj poslovanja čini maloprodaja, krajem 2017. godine je upravljao s 384 prodajna mjesta, od kojih se većina nalazi duž jadranske obale, na otocima i u zaleđu. 

Enterprise Investors je od osnutka 1990. godine prikupio sredstva za devet fondova, čija vrijednost kapitala iznosi nešto više od 2,5 milijardi eura. Ti su fondovi investirali 1,8 milijardi eura u 141 društvo iz različitih sektora, a izlaskom iz 127 društava ostvarili su prihode od 3,7 milijardi eura.

Glavni ekonomist Zagrebačke banke Hrvoje Dolenec novinarima je izjavio da Hrvatska mora ostvariti daljnji napredak kada su u pitanju prepreke za ulaganje. Ustvrdio je da se situacija popravlja, navevši poreznu reformu, a nada se da će se nastaviti i s uklanjanjem administrativnih prepreka, s obzirom da interes za ulaganja postoji.

Navodi da Hrvatska trenutno ima solidan rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u odnosu na ono što je imala prije. Kako bi imala veći rast i uhvatila korak s okruženjem, poglavito zemljama srednje i istočne Europe, Dolenec napominje važnost većih ulaganja u nove tehnologije s ciljem povećanja produktivnosti, kao i konstantnog ulaganja u radnu snagu.

Boris Šavorić, vodeći partner u odvjetničkom društvu Šavorić & Partneri, kazao je da ne vidi velike pravne prepreke za strana ulaganja budući da je pravni okvir Hrvatske usklađen s EU propisima, a Hrvatska ima vrlo dobro educirane agencije, kao što su Fina, AZTN i trgovački sudovi.

U pogledu administrativnih barijera, navodi Šavorić, veći problemi se javljaju na lokalnoj razini, u smislu izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola i urbanističkog planiranja, i tu je potrebno poduzeti dodatne napore.