Oko 2600 kilometara željezničke pruge u Hrvatskoj, a na karti Europe smo među najlošijima kad je u pitanju željeznički promet. Iako je u tijeku obnova željezničke infrastrukture, kašnjenja su i dalje nešto što je putnicima već desetljećima sinonim za Hrvatske željeznice. Međutim, podatak da su samo lani putnički vlakovi HŽ-a kasnili 112 dana, putnike ne čude. Neki su ta čekanja i naplatili.
Čekanje po sat i pol vremena jer strojovođa nije stigao na vrijeme na posao, pet i pol sati putovanja od Osijeka do Zagreba pa ne čudi da su svojedobno Internet preplavili šaljivi komentari kada je HŽ tražio pomoć za ideju oko novog slogana.
Na sporu vožnju i kašnjenje vlakova putnici su već naviknuli.
Čekanje po sat i pol vremena jer strojovođa nije stigao na vrijeme na posao, pet i pol sati putovanja od Osijeka do Zagreba pa ne čudi da su svojedobno Internet preplavili šaljivi komentari kada je HŽ tražio pomoć za ideju oko novog slogana.
Na sporu vožnju i kašnjenje vlakova putnici su već naviknuli.
Mnogi putnici još uvijek nisu svjesni da mogu tražiti odštetu ako je njihov vlak kasnio. Zahvaljujući europskoj uredbi, to je moguće od 2021., ali samo za karte čiji je iznos veći od četiri eura. Za kašnjenje od 60 do 119 minuta naknada se isplaćuje u visini od 25 posto cijene karte, a ako je vlak kasnio više od toga, isplatit će se pola iznosa karte, piše N1.
Kako bi se putnici bolje informirali, iz Udruge potrošača apeliraju da se njihova prava jasno istaknu prilikom prodaje karata. Iako imaju više žalbi putnika na autobusni i zračni prijevoz, pristižu im redovito i one za željeznički.
Ana Knežević iz Udruge za zaštitu potrošača podsjetila je na slučaj kada vlaka uopće nije bilo. “Prodana je karta za vlak kojeg uopće nema tako da je to drastično.”
Od oko 216 tisuća vlakova, lani je u putničkom prijevozu HŽ-a kasnilo njih 1611. Prošle godine vlakovi u Hrvatskoj ukupno su kasnili: 112 dana. Zbog toga je HŽ putnicima isplatio: 1787 eura.
Kao glavni razlog kašnjenja vlakova, HŽ navodi radove na dionicama pruga, zbog čega se, zbog izvanrednog autobusnog prijevoza, dodatno usporava željeznički promet.
“Tijekom radova na dvokolosječnim prugama promet se odvija jednokolosječno, što također dovodi do kašnjenja. Uz to, zbog stanja infrastrukture HŽ Infrastruktura uvodi vožnje smanjenom brzinom zbog kojih također dolazi do kašnjenja. Uz navedene razloge do kašnjenja dolazi i zbog izvanrednih događaja i kvarova vozila”, priopćio je HŽ.
Na nekim dionicama, vlakovi ne prelaze brzinu od 40 kilometara na sat. Iz HŽ Infrastrukture najavljuju da im je cilj da se uskoro na njima vozi dvostruko brže, a na nekim dionicama čak i 160 kilometara na sat.
“To je dovoljno velika brzina da bismo mi stigli za sat i pol ili dva sata do Slavonskog Broda ili Vinkovaca, za tri, tri i pol sata do Osijeka ili jednog dana za tri, tri i pol sata do Splita”, objasnio je dr.sc. Mladen Nikšić s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu.
Europa je, za sada nedostižna jer tamo vlakovi voze brzinom i do 350 kilometara na sat.
“To su ove zapadne zemlje koje su daleko ispred nas: Francuska, Italija, Njemačka. Mi smo tu u dobrom zaostatku jer se ulagalo u autoceste, nije se ulagalo u željeznice”, kazao je Nikšić.
Iz HŽ-a ističu da ove godine u modernizaciju i obnovu željezničke infrastrukture planiraju uložiti oko 286 milijuna eura.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu