Uz 18 mjera od kojih se fiskalni učinci očekuju već u idućoj godini, Vlada je u petak predstavila i Projektni plan provedbe dugoročnih reformskih mjera fiskalne konsolidacije za razdoblje 2014.-2016. koji na čak 60-ak stranica definira pojedine faze i rokove provedbenih aktivnosti za devet izdvojenih reformi.

Iz Vladina dokumenta očit je nemali uloženi trud, no ono što pomalo zbunjuje je da se kao fiskalni ciljevi i dalje navode deficiti iz Vladine trogodišnje projekcije. "Nema ni riječi o putanji prilagodbe koju je zadala Europska komisija", primjećuje jedan ekonomski analitičar. U polušali dodaje kako to valjda ipak ne znači da Vlada vjeruje da će u siječnju Vijeće usvojiti nešto drugo od onoga što je kao preporuke za smanjenje deficita dala EK.  Milanka Opačić, potpredsjednica Vlade i glavna koordinatorica za provedbu reformi, među postignućima i mjerama kojima su za 2014. trasirane uštede navela je, primjerice, reformu mirovinskog sustava i državne službe (s pratećim smanjenjima plaća te tzv. povlaštenih mirovina), spajanja nekih agencija, kao i racionalizaciju sustava državne i javne uprave.

Tako bi novi ustroji porezne uprave, ureda državne uprave, policijske uprave i postaja te centara za socijalnu skrb dogodine trebali donijeti više od 35 milijuna kuna uštede. Mjere u okviru pojačane kontrole bolovanja u 2014. bi trebale donijeti oko 100 milijuna kuna  fiskalnog učinka, a one vezane uz izdatke za lijekove na recept oko 300 milijuna. Jedna od važnih zona ušteda svakako je i Centralni obračun plaća (COP) za zaposlene u javnom sektoru. No, on je ujedno i primjer kašnjenja u provedbi jer se još proljetos uz prve efekte ušteda isticalo da bi do kraja 2013. u njemu trebali biti svi koji trebaju. Zasad je COP-om obuhvaćeno 60-ak tisuća ili 30-ak posto zaposlenih, a novi rok za kompletiranje je rujan. 

Prosvjeta

Prije reforme otkazi GKU-a

Optimalizacija mreže škola i programa jedna je od dugoročnih reformskih mjera Vlade, ali¸do sredine 2014. planira se tek 1. faza: analiza postojećeg stanja. No u znanosti i obrazovanju neke su uštede trasirane već u petak prijedlozima odlukama o otkazivanju granskih kolektivnih ugovora. Od 2011. financijski plan nadležnog ministarstva uvijek je povećavan, ističu u Vladi. Proračun MZOS-a i 2013. je najprije povećan za 40, a potom za dodatnih 580 milijuna kuna, ponajprije zbog rashoda za zaposlene.