Zaposlenost mjerena brojem osiguranika u evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje postepeno se udaljava od rekordnih razina koje su i ove godine dosegnute potkraj srpnja, tj. u špici turističke sezone.

Na kraju prošlog mjeseca, prema HZMO-u, u raznim je aranžmanima radilo i uplaćivalo doprinose nešto više od 1,7 milijuna osoba, što je u odnosu na mjesec prije 22 tisuće manje, a u odnosu na dosad rekordnu zaposlenost od nepunih 1,75 milijuna zabilježenu u srpnju to je gotovo 50 tisuća manje.

Međutim, mimo sezonski uobičajenog pada broja osiguranika koji obično traje do siječnja, zaposlenost u Hrvatskoj i dalje raste po solidnim stopama. Današnji je broj osiguranika za nešto manje od 44 tisuće ili 2,6 posto veći nego prije godinu dana, a u tri godine povećan je za blizu 119 tisuća.

Rastom zaposlenosti i dalje prednači građevinarstvo, na što poticajno djeluju aktivnosti obnove nakon potresa, ali i investicije koje su nemalo podržane plimom europskog novca. U građevinskom sektoru danas radi više od 151 tisuća osoba ili 10.430 više nego prije godinu dana, u čemu nemalo participiraju zapošljavanja stranih radnika.

Taj sektor povećanjem zaposlenosti slijede dvije kategorije djelatnosti koje se pretežito odnose na javni sektor: Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje te zdravstvo i socijalna skrb u kojima je zajedno broj osiguranika povećan za oko 10.800 (5 239). Uz njih, za više od pet tisuća porastao je i broj osiguranika u području prijevoza i skladištenja.

Proizvodni sektor u ‘minusu’
No, za razliku od građevinarstva, javnog sektora i niza uslužnih djelatnosti, u proizvodnom sektoru zaposlenih je manje nego krajem lanjskog studenoga. U prerađivačkoj industriji trenutno ih je za nešto više od 250 tisuća odnosno dvije tisuće manje, a u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu ribarstvu za petstotinjak manje nego lani.

Takva kretanja po djelatnostima dijelom odražavaju i neka strukturna obilježja gospodarskog rasta Hrvatske, kao što ukupna zaposlenost reflektira iznadprosječne stope rasta BDP-a u odnosu na prosjek EU. U Vladi za iduću godinu računaju na tek nešto nižu stopu rasta BDP-a nego ove godine (sa 3,6 očekuju usporavanje na 3,2% realno), pri čemu u pogledu zaposlenosti predviđaju zadržavanje tempa rasta po stopi od tri posto.

Nakon niza godina u kojima su ekonomisti Vladine makroekonomske projekcije na kojima se temelje proračunski planovi mahom ocjenjivali realnim, pa i konzervativnim, ovaj put iz njihovih redova češće se čuje kako ih smatraju preoptimističnima, uključujući i predviđanja vezana uz zaposlenost i plaće.

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Tako u HUP-u računaju da će dogodine rast BDP-a teško dohvatiti tri posto (njihova progvoza je 2,7%) zbog čega smatraju da je i proračun trebalo planirati opreznije. Uz ostalo, glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić u tom je kontekstu apostrofirao upravo planirani rast prihoda od doprinosa (za 11%) koji počiva na (pre)ambicioznim pretpostavkama rasta prosječne bruto plaće za 8 posto te broja zaposlenih za 3 posto.

Prerizične pretpostavke
“Prognoza rasta zaposlenosti praktički na razini rasta BDP-a sugerira da autori proračuna ne očekuju rast produktivnosti”, upozorio je podsjećajući kako je u razdoblju 2020.-2023. upravo ubrzanje realnog rasta produktivnosti po radnom satu (na 2,5 posto godišnje, tj. dvostruko veše od prosjeka EU) bilo presudno za napredovanje Hrvatske posljednjih godina.

I Velimir Šonje je u svom osvrtu na Ekonomskom labu pokazao podozrivost prema Vladinim postavkama rasta zaposlenosti i plaća. U oba slučaja smatra da su “stope pretjerane”, a nije propustio primijetiti da iz očekivanog rasta zaposlenih proizlazi mirenje s tim da u 2025. nema rasta produktivnosti.

Također, Zrinka Živković Matijević, glavna ekonomistica Raiffeisen banke, kaže kako u prognozama za iduću godinu u vezi sa zaposlenošću predviđaju upola manji rast, oko 1,5 posto, a i stopu rasta BDP-a s obziorm na trentno okruženje i neizvjesnosti vide ispod tri posto. Osim što trend rasta zaposlenosti traje već duže vrijeme, sve češće i ekonomisti nekih od najvećih gospodarstava EU upozoravaju da tržište rada, strukturno gledano, ipak nije tako snažno kako se čini prema brojčanim pokazatljeima.

Konačno, u odnosu na Vladina očekivanja rasta zaposlenosti iduće godine oprezan je i glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja. Uz ostalo, još jedna godina tempa povećanja zaposlenosti po stopi od tri posto trenutno se ne čini jako izglednom već i zbog “visoke baze”, kaže.