Vlada Jadranke Kosor očito planira “zatvoriti” priču o javnim poduzećima kao izvorima nelikvidnosti, loše poslovne prakse i kriminala. Tako je, umjesto očekivanih kadrovskih promjena zbog brojnih afera i propusta što u posljednje vrijeme izlaze u javnost i istražuje ih i Državno odvjetništvo, sa sjednice Vlade u četvrtak poručeno da su tvrtke u državnom vlasništvu zadovoljile njezina očekivanja.

Već u prvom polugodištu, tvrde u Banskim dvorima, ispunile su 60 posto planiranih mjera štednje i racionalizaciju poslovanja smanjujući rashode za gotovo 1,4 milijarde kuna i povećavajući ukupnu dobit svih društava za 104 posto u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine. Zbog poboljšanih uvjeta na financijskom tržištu za koje je pretpostavka bio treći rebalans proračuna, uspjele su, pohvalila se Kosor, poboljšati svoju likvidnost i smanjiti prosječne rokove plaćanja na 61 dan. No, rasprava ministara potvrdila je da je plaćanje unutar dva mjeseca i dalje doista prosjek jer ti rokovi još uvijek nisu dosegnuti u Ini, HEP-u (72 dana) ili u nekim društvima HŽ grupe, ponajprije HŽ infrastrukturi gdje se dobavljačima plaća nakon 100 dana. Nije rečeno ni koliko u plaćanju dospjelih obveza kasne Hrvatske autoceste. Pozitivan skok u poslovanju javnih poduzeća u samo nekoliko tjedana ponajprije je, sugeriraju iz Vlade, rezultat njezinih poteza u ekonomskoj politici. Trećim rebalansom, prodajom državnih obveznica i antirecesijskim mjera provedena je, zaključuje Vlada, prilagodba fiskalne politike izmjenjenim makroekonomskim i financijskim uvjetima u ovoj godini. Time je dodaju, omogućeno kreditiranje društava s problemima likvidnosti, ponajprije Hrvatskih autocesta, Hrvatskih cesta, Hrvatskih željeznica i Hrvatske elektroprivrede sa 3,3 milijarde kuna. “Te tvrtke zajedno nemaju više od dvije milijarde kuna neplaćenih obveza, dok su im potraživanja daleko veća” naglasio je ministar financija Ivan Šuker uporno objašnjavajući da je problem nelikvidnosti preeksponiran i da je, zbog stvaranja takve psihoze, situacija s plaćanjima pogoršana i u privatnom sektoru.Ministre je međutim najviše pogodila slika koja se u posljednje vrijeme stvara o javnim poduzećima.

“Nisu javna poduzeća kriminalne organizacije i to govorim zbog desetina tisuća ljudi koji u njima marljivo rade teške poslove. Mi radimo na tome da se obračuna s kriminalom, ali lopova je bilo i uvijek će ih biti”, poručuje ministar mora i infrastrukture Božidar Kalmeta. Ministar financija Ivan Šuker, pak, dodaje da kriminal nema predznak političke stranke niti nacionalnosti. “On je uvijek posljedica nepoštenog rada nepoštenih ljudi” zaključio je Šuker. Dodao je da Vlada, kada je riječ o naplata javnih prihoda nema popusta ni prema kome, nego onim tvrtkama koji kasne s plaćanjima obračunava zateznu kamatu od 14 posto. Da u poslovanju tvrtki u državnom vlasništu, unatoč ostvarenoj konsolidiranoj dobiti od 287 milijuna kuna u prvom polugodištu, postoji prostor za poboljšanja, govore novi rokovi koje je premijerka Kosor dala njihovim upravama. U iduća dva tjedna moraju joj dostaviti planove ušteda u poslovanju za iduću godinu, za 30 dana plan upravljanja netehnološkim cjelinama, a za dva mjeseca moraju dostaviti analizu poslovnih procesa i predložiti njihovu optimizaciju. Moraju analizirati i učinkovitost trošenja subvencija u zadnje četiri godine te iznijeti plan za povećanje njihove učinkovitosti u 2010 i 2011. godini. Hrvatski fond za privatizaciju, pak, mora žurno izraditi detaljne poslovne i organizacijske analize za svako društvo, kako bi se donijele konkretne odluke za svako društvo.

Poslodavci

Očekivali smo oštrije rezove
“Vlada obično stvari vidi boljima nego jesu, ali ono što poslodavcima jest bitno da se uspjela zadržati makroekonomska stabilnost. Ipak, očekivali smo oštrije rezanje javne potrošnje jer je krajnje vrijeme da Vlada sredi i rashodnu strane”, ocjenjuje Vladine zaključke glavni direktor HUP-a Đuro Popijač. Poslodavci osjećaju da se financijski tok pomalo počinje otvarati, no to je daleko od očekivanoga. “Dobro je da Vlada pritišće svoje tvrtke na urednije plaćanje, no treba otvoriti i pitanje funkcioniranja zaštite vjerovnika. Naplata potraživanja bez toga je nemoguća misija”, upozorava Popijač.
(M. Brnić)

Vrijedni kao pčele?
U javnim poduzećima stanje se iznenada poboljšalo

Ina
Dovršava plan po kojem će do 31. 12 riješiti sve dugove prema državnom proračunu, a rokove plaćanja svesti u 60 dana

HŽ Holding
Različita društva imaju različite rokove plaćanja: Putnički promet 33 dana, HŽ Cargo 60 dana, a HŽ infrastruktura svojim dobavljačima kasni više od 100 dana. Slijedi privatizacija ovisnih društava, ukidanje nerentabilnih linija, otkazi i manje plaće

PUNA STIPENDIJA

Kako privući kupce, postaviti cijenu i razviti posao? 32 poduzetnika to mogu naučiti besplatno

Najuspješnije trgovačko društvo

KTC je dobitnik Zlatne kune u kategoriji najuspješnijih velikih tvrtki Koprivničko-križevačke županije

HEP
Zadužio se za 93 milijuna eura čime su rokovi plaćanja smanjeni na 72 dana

Hrvatske autoceste
Dobile su suglasnost za zaduženje od 100 milijuna eura, a Autocesta Rijeka-Zagreb od 130 milijuna eura kojima će riješiti dio obveza prema dobavljačima. Hrvatske ceste svojim dobavljačima duguju koliko njima duguje Ina

Plinacro i Janaf
Dvije “stožerne” energetske tvrtke prema tvrdnjama Vlade apsolutno izvršavaju svoje obveze prema ugovorno utvrđenim rokovima, bez dana kašnjenja