Vlada je u srijedu donijela Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom, dokument koji sadrži sve potrebne aktivnosti dionika u okviru priprema za uvođenje eura u Hrvatsku.

Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom 11. studenoga predstavljen je na sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u RH, nakon čega je prošao i javno savjetovanje.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izvijestio je da je u javnom savjetovanju ukupno primljeno 20 komentara, od sedam fizičkih osoba i dvije udruge, od čega su tri primjedbe u potpunosti prihvaćene, dvije djelomično, 14 primjedbi i komentara je primljeno na znanje, dok samo jedna primjedba nije prihvaćena.

Najavio je da će se idući tjedan održati sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura, na kojoj će se poduzeti daljnji koraci.

Marić je podsjetio da je ključni korak za pristupanje Hrvatske eurozoni bio ulazak u Europski tečajni mehanizam II, što je ostvareno u srpnju.

Nakon toga su Vlada i HNB, u suradnji s nizom dionika, pripremili Nacionalni plan zamjene kune eurom, a u njemu je dan pregled svih važnih aktivnosti koje će sudionici iz privatnog i javnog sektora provoditi u narednom razdoblju u okviru priprema za uvođenje eura, naveo je Marić.

U dokumentu, apostrofirao je Marić, pojašnjavaju se temeljna načela procesa uvođenja eura i tijek procesa zamjena valuta, daje se pregled pravnog okvira na razini EU-a koji uređuje pitanje korištenja eura kao zajedničke valute, opisuje prilagodbe nacionalnog zakonodavstva potrebne za uvođenje eura, a opisane su i uloge glavnih dionika u uvođenju eura, izvijestio je Marić.

Također, detaljno se opisuje tijek konverzije kunskih sredstava u eure, predstavljeni su glavni elementi informativne kampanje, pojašnjeni su postupci nabave i opskrbe novčanicama i kovanim novcem eura, postupak zamjene gotovog novca, a između ostalog definiraju se i pravila o preračunavanju cijena.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Jedno od osnovnih načela dokumenta je zaštita potrošača, a prema istraživanjima, hrvatski građani kod uvođenja eura imaju bojazan od snažnog i jednokratnog porasta cijena.

Marić je napomenuo da iskustva drugih zemalja koje su već uvele euro pokazuju da takvi strahovi nisu u potpunosti utemeljeni. No, međutim, bez obzira na to, smatra se da je obaveza dvojnog iskazivanja cijena ključna mjera za sprečavanje neopravdanog povećanja cijena i neispravnog preračunavanja, istaknuo je Marić.

Donošenjem zakona o euru i izmjenama relevantnih pripisa, rekao je Marić, Vlada će tako uvesti obvezu dvojnog iskazivanja cijena koja će biti na snazi 30 dana od odluke Vijeća EU-a o uvođenju eura u Hrvatsku do 12 mjeseci nakon samog dana uvođenja zajedničke europske valute.

Obveza dvojnog iskazivanja cijena omogućiti će lakše identificiranje trgovaca i pružatelja usluga koji su neopravdano povećali ili neispravno preračunali cijene u euro, dodao je Marić.

Vlada je i dopunila odluku o osnivanju Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u RH, koje, uz sve svoje definirane okolnosti, dobiva i zaduženje za planiranje, praćenje i koordiniranje svih aktivnosti iz Nacionalnog plana zamjene kune eurom.

Radi provedbe svih aktivnosti iz navedenog dokumenta na operativnoj razini, odlučeno je da Nacionalno vijeće, na prijedlog vodećih institucija, ustroji upravljački odbor i koordinacijske odbore te imenuje njihove članove i glavne koordinatore.

I to će se učiniti kroz nekoliko dana, kako bi potom bila održana sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura, rekao je Marić te dodao da su te institucije Ured predsjednika Vlade, Hrvatska narodna banka, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i Ministarstvo financija.

Ciljani datum za ulazak Hrvatske u eurozonu je 1. siječnja 2023. godine.