Vlada je na telefonskoj sjednici potkraj prošlog tjedna usvojila dva strateška dokumenta za iduće trogodišnje razdoblje.

Onaj općenitiji, Strategiju Vladinih programa, je i objavila, a drugoga, koji je konkretniji i utoliko važniji kao alat u upravljanju javnim financijama, nema. Smjernice ekonomske i fiskalne politike za 2015.-2017. Vlada, naime, nije objavila ni u ponedjeljak. No, zato su svi ministri u Vladi do ponedjeljka u podne morali Ministarstvu financija podastrijeti okvirne planove proračuna za svoje resore za 2015. Da je to rok u kojemu su to morali obaviti, potvrdio je i sam ministar financija Boris Lalovac, dodajući da Smjernice podrazumijevaju znatno smanjenje rashoda u kojemu moraju sudjelovati svi ministri jer je jedan od ciljeva smanjenje deficita za više od tri milijarde kuna.

Osim debela kašnjenja sa svim fazama pripreme proračuna, sad svjedočimo i izokrenutom redoslijedu koraka. Upravo su Smjernice te koje Ministarstvu financija služe kao alat kojim kroz upute za izradu proračuna utvrđuje limite pojedinim ministarstvima, a oni potom natrag šalju svoje planove kako se kane uklopiti u te limite. I ne bez razloga, rokovi za predaju njihovih "domaćih zadaća" postavljeni su tako da se u njima iznesene brojke stignu raspraviti i ispraviti, kako bi prijedlog proračuna sredinom studenoga bio spreman za upućivanje u Sabor.

"Sva ova zbivanja oko proračuna upućuju na raspad sustava u Ministarstvu financija", kaže Martina Dalić, nezavisna saborska zastupnica. Imajući u vidu da je upravo Ministarstvo financija to koje usmjerava i ostatak sustava, dodaje, kad se dogodi raspad sustava u tom resoru, to je problem opasniji.  Način na koji se odvijaju završne pripreme proračuna ne ulijeva povjerenje u pouzdanost procjena prihoda, rashoda i deficita, mada ministar Lalovac pokušava sugerirati odlučnost Vlade da se prihodi prikažu realno, a da se na rezanju rashoda pokaže da se to "i u izbornoj godini treba i može".

Time, čini se, nije baš uvjerio analitičare, koji ističu da se manji rashodi mogu iskazati tako da se stvarno smanje, ali i da se neke obveze npr. ne plate. Dospjele obveze zdravstva, ali i još nekih resora, koje se za 2014. procjenjuju na blizu tri milijarde kuna, najbolji su primjer. No, o načinu smanjenja deficita i strukturi ušteda za kojima Vlada poseže mnogo govore i prognoze EK za strukturni deficit Hrvatske. EK  predviđa da će nam strukturni manjak s 3,9% BDP-a do 2016. porasti na 4,7 posto.