Uz uobičajeni saborski folklor pretežito jalovog političkog prepucavanja, i Vladin prijedlog rebalansa i prateće zakone poput onoga o tzv. kriznom porezu opozicija je dočekala paljbom kritika. Tu i tamo poneki bi sabornik iznio istodobno i svoje viđenje čime se umjesto novih nameta treba(lo) krpati ovogodišnji proračunski manjak, no uz kroničan manjak konzistentnosti a počesto i s potpuno nespojivim idejama. Više njih proriče da će koktel povećanja PDV-a, kriznog poreza i nameta na mobilnu telefoniju rezultirati porastom cijena i smanjenjem raspoloživog dohotka koji će lančano utjecati na potrošnju građana a time opet i na proračunske prihode čime bi se zatvorio krug.

Grube računice
Ukratko, prema mnogima su jako upitni i efekti proračunskih rješenja s kojima je Vlada izašla u trećem rebalansu. Istodobno, već grube računice upućuju da je Vlada efekte noviteta koji bi trebali poduprijeti prihodnu stranu procijenila zapravo prilično konzervativno. To je dijelom zacijelo posljedica toga što je u prethodnom rebalansu računice temeljila na precijenjenim prihodima, zbog čega su konačne projekcije prihoda (s uključenim novim mjerama) zapravo povećane manje. Primjera radi, prihodi od PDV-a na polugodištu su bili više od 16 posto slabiji nego u istom lanjskom razdoblju, a ukupni porezni prihodi u prvoj polovici 2009. bili su gotovo 20 posto (ili za gotovo sedam milijardi kuna) manji. Nove projekcije PDV-a predviđaju da se u drugoj polovici godine prikupi oko 19,7 milijardi kuna, u čemu je i oko pola milijarde kuna efekta povećanja PDV-a. U odnosu na prvo polugodište taj se plan, s obzirom na to da je u drugoj polovici godine zbog turizma prihod od PDV-a u pravilu veći, čini znatno realnijim od dosadašnjih. Pritom valja imati na umu da će povećanje PDV-a ove godine ipak zahvatiti i turističku sezonu (pa makar i slabiju od lanjske), odnosno da će proračunu ono pridonositi kroz četiri mjeseca. Procijenjeni efekt od pola milijarde kuna u trećini godine na godišnjoj razini implicira efekt od oko 1,5 milijardi, iz čega proizlazi da je pri projekcijama primijenjena umanjena osnovica (još donedavno se računalo da jedan postotni bod znači 1,9 milijardi kuna godišnje).

Porez solidarnosti
I za rebalansom projicirane efekte tzv. poreza solidarnosti vrijedi ocjena konzervativnog pristupa. Naime, na temelju podataka o broju osoba u pojedinim platnim razredima lako je izračunati da je učinak od 755 milijuna kuna zapravo skor koji se dobije zbrajanjem iznosa nameta uz najniže odnosno granične iznose po pojedinim skupinama kroz pet mjeseci primjene novog poreza. Unutar skupine s primanjima između 3000 i 6000 kuna prosječan 2-postotni namet zasigurno ne iznosi 60 kuna, kao što u skupini od više od 310 tisuća zaposlenika s primanjima iznad 6000 kuna prosječan namet neće biti 240 kuna mjesečno već znatno više. Ukratko, uz i dalje umjerenu pretpostavku nešto većih prosječnih primanja po svim skupinama dolazi se do milijardu kuna efekta za proračun u petomjesečnom razdoblju do kraja godine. To jest statička procjena, no i uz pretpostavku da će u privatnom sektoru ubrzo uslijediti ‘podešavanja’ plaća s ciljem izbjegavanja nameta ili spuštanja u niži razred, s nižom stopom, realno je očekivati veći od projiciranog efekta. Upozorenja o vrućoj jeseni i novom valu otpuštanja na tržištu rada tu računicu također ne mijenjaju bitno, a ono što bi moglo biti bitno je i to da će se razni recepti eskiviranja teže primjenjivati na velike javne i državne tvrtke s natprosječnim plaćama.

Nameti na komunikaciju

Hoće li se smanjiti potrošnja?
Novi namet na mobilnu telefoniju na kraju nije uveden kroz sustav trošarina nego je u rebalansu povećao prihode od “ostalih administrativnih pristojbi”, i to za 143 milijuna kuna. U ovoj će godini zahvatiti četiri mjeseca, a godišnji efekt tog nameta procjenjuje se na oko 430 milijuna kuna. Kako je osnovica za naknadu koja će se obračunavati operaterima prihod koji ostvaruju u oporezivim kategorijama mobilnih usluga, čini se da je Vlada ili prilično konzervativno procijenila ovogodišnji efekt ili je u računicu ugradila smanjenje potrošnje.

Dobitak za budžet
Prihod tri operatera podložan novom nametu je oko osam milijardi kuna godišnje i porez od šest posto implicirao bi godišnji efekt nešto manji od pola milijarde kuna (oko 480 milijuna).

PUNA STIPENDIJA

Kako privući kupce, postaviti cijenu i razviti posao? 32 poduzetnika to mogu naučiti besplatno

Najuspješnije trgovačko društvo

KTC je dobitnik Zlatne kune u kategoriji najuspješnijih velikih tvrtki Koprivničko-križevačke županije