U sklopu devetog paketa mjera pomoći građanima i gospodarstvu, vrijednog 175,4 milijuna eura,uskoro se ukida subvencioniranje cijene energenata, odlučila je Vlada na sjednici u utorak. Premijer Andrej Plenković odluku obrazložio stabilizacijom cijena energenata na međunarodnom tržištu, poznato je da iz Bruxellesa već dulje stižu signali u tom smjeru, no ostaje vidjeti hoće li se – i koliko – to preliti na inflatorne pritiske.

Kako bilo, Vlada iz proračuna izdvaja 115 milijuna eura: za naknadu za troškove energije za ugrožene kupce energenata namijenjeno je 50,9 milijuna eura, za potpore studentima osam milijuna eura, a za naknade nezaposlenim hrvatskim braniteljima 1,5 milijuna eura.

Računice predstavljene na sjednici Vlade pokazuju da je dosadašnjim zamrzavanjem cijena, prosječan račun za struju od 50 eura mjesečno smanjen za 18,7 posto, na 40,65 eura, što je značilo godišnju uštedu od 112 eura po kućanstvu. Nakon 1. studenoga račun od 40,65 eura porast će na prosječnih 43,65 eura, ili za 7,41 posto. Od 1. siječnja 2026., objasnio je premijer, kada se “kada se pridodaju i trošarine”, prosjek će iznositi 45,61 eura, uz rast od 4,8 posto.

Plin od listopada

“Još uvijek, ono što je bit, nastavljamo subvencioniranje, umjesto 50 eura bit će 45,61 eura, što je još uvijek za 4,4 eura jeftinije no što bi bilo na tržištu”, istaknuo je Plenković.

Mjere se odnose na sva kućanstva, kao i na javni i neprofitni sektor, kao što su vrtići, škole, domovi za starije i nemoćne, vjerske zajednice itd.

Viši računi za struju uskoro stižu i na adrese domaćih poduzetnika. Mikro, malim i srednjim tvrtkama od studenog se također ‘ispuhuju’ subvencije, no svi oni čija polugodišnja potrošnja ne prelazi 250 tisuća kilovatsati i dalje će imati pravo na jeftiniju cijenu električne energije. Konkretno, mali poduzetnici s potrošnjom do 15 tisuća kilovatsata (koji danas plaćaju oko 2740 eura godišnje) dobivat će 29 eura veće mjesečne račune, odnosno 348 eura godišnje.

Promjene stižu i obračunu plina – i to od listopada. Vladina kalkulacija pokazuje da je prosječni račun od 50 eura snižen za 16 posto, na 42 eura, što znači godišnju uštedu od 96 eura po kućanstvu. S prvim danom listopada taj račun porast će za četiri eura ili 9,5 posto, na 46 eura mjesečno, što će i dalje biti četiri eura ispod cijene bez subvencija Vlade. Za građane to znači oko 48 eura godišnje uštede, a plinski paket za građene proračun će stajati 18 milijuna eura. Za korisnike toplinske energije iz toplana mjesečni račun raste deset posto, na razinu koja će biti “za gotovo pet eura biti ispod cijene koja bi bila bez subvencija” što za kućanstva znači prosječnu štednju od 57 eura godišnje.

Iz Vlade naglašavaju da posebne i ciljane potpore i dalje ostaju za najugroženije kupce energenata, što je stratus koji ima 117 tisuća osoba. Oni će dobivati vaučer od 70 eura mjesečno, namijenjen za pokrivanje troškova struje, plina i grijanja, a za što će se u predstojećoj sezoni grijanja, od listopada do početka travnja, izdvojiti 49 milijuna eura. Usto, mjerom vrijednom 1,9 milijuna eura, koja se odnosi na naknade za pružatelje socijalnih usluga, obuhvaćeno 520 pružatelja usluga i više od 2330 udomiteljskih obitelji.

Podatkovni centri

Znate li koliko bi vaša tvrtka izdržala bez ključnih sustava i koliko bi je stajao prekid?

Od Murtera do Zagreba

Imate li plan za vikend? Ovi restorani mogli bi biti razlog da krenete na put

Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) pozdravljaju ukidanje subvencija poručujući da je potrebna jasna strategija izlaska iz subvencija te ulaganja u modernu energetsku infrastrukturu. “HUP se zalaže za postupni povratak na tržišne uvjete, odnosno izlazak iz državnih mjera subvencioniranja cijena električne energije”, napominju dodajući da je ključno je zaštititi socijalno najugroženije građane, ali i osigurati kompenzacijske mehanizme za opskrbljivače koji su godinama nosili teret regulacije, kao i konkurentne uvjete za gospodarstvo.

“Naša je poruka jasna – socijalna politika ne može se voditi ograničavanjem tržišta jer je cijena takve politike previsoka za sve aktere tržišta. Ključno je stoga donositi ciljane mjere kako bi subvencije bile usmjerene skupinama građana ili sektorima u gospodarstvu kojima je pomoć nužna”, poručio je HUP. Podsjećaju da veliki potrošači već dvije godine plaćaju punu tržišnu cijenu struje, u prosjeku 12 posto višu nego njihovi pandani u EU-u, što direktno potkopava njihovu konkurentnost.

“Nužno hitno ispraviti i rijetko viđenu anomaliju, da industrija u Hrvatskoj plaća višu cijenu električne energije od kućanstava”, upozoravaju. “Dok država štiti građane kroz jednu od najnižih tarifa u EU-u, lani su veliki potrošači plaćali 12,7 posto višu cijenu od europskog prosjeka. Time se slabi konkurentnost industrije, smanjuje investicijski kapacitet HEP-a, a subvencionirane cijene dodatno smanjuju motivaciju kućanstava za energetsku učinkovitost i ulaganja u modernija rješenja”, naveli su iz HUP-a.

Zastoj ulaganja

Dodaju da zamrzavanje cijena direktno vodi u zastoj ulaganja u modernizaciju mreže bez čega nema ni energetske ni tehnološke tranzicije, posljedično ni snažnog gospodarstva. Na realizaciju, podsjećaju, čeka 2,6 milijardi eura vrijednih projekata obnovljivih izvora energije kapaciteta 2600 megavatsati koji već tri godine čekaju regulatorno zeleno svjetlo HERA-e i “donošenje odluke o metodologiji određivanja cijene priključka, što je nedopustivo”.

“Ako Hrvatska želi zadržati korak s rastućim energetskim potrebe koje donosi digitalizacija i umjetna inteligencije, mora hitno otvoriti put privatnim ulaganjima, modernizirati mrežu i omogućiti razvoj novih industrija. U protivnom, izgubit ćemo priliku za jačanje konkurentnosti, ubrzanje zelene tranzicije i podizanje životnog standarda”, poručili su iz HUP-a.

Ocjenjujući da je riječ o ispravnom koraku prema tržišnim uvjetima i smanjenju pritiska na proračun IZ Hrvatske gospodarske komore pozitivno gledaju na rezanje subvencija. “Važno je pritom izbjeći iznenadne udare na građane i gospodarstvo te osigurati ciljana rješenja za najugroženije”, poručuju iz HGK. Komora naglašava da subvencije iskrivljuju cijene i potiču potrošnju te ističe potrebu ulaganja u energetsku učinkovitost, obnovljive izvore i otpornost industrije. Kao alternativu kratkoročnim potporama predlažu mjere za dugoročnu konkurentnost prerađivačke industrije – od potpore energetski intenzivnim proizvođačima do razvoja tržišta optimizacije potrošnje energije.

Obrtnici, kojih je u Hrvatskoj više od 130 tisuća i zapošljavaju oko 250 tisuća radnika, pak pozdravljaju deveti paket mjera napominjući važnost nastavka subvencija energenata za obrtnike i male poduzetnike. Obrtnici će i dalje biti obuhvaćeni ograničenim cijenama, no u manjem obujmu – do sada su računi bili niži oko 35 posto, a od studenoga će prosječna ušteda iznositi 27 posto. Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil naglasio je da su mjere mnogima omogućile nastavak poslovanja te pozvao na dugoročnu potporu, budući da energenti ostaju ključan trošak u uvjetima rasta ulaznih cijena.