Vlada je u četvrtak predstavila paket mjera za suzbijanje inflacije, koji uz produljenje mjera potpore građanima ovoga putra sadrži i niz koraka koji bi trebali osigurati veću proračunsku disciplinu, poput zamrzavanja rasta plaća u javnom sektoru. Paketom se intervenira i u porezni sustav, kroz uvođenje poreza na prekomjerne profitne marže i snažnije paušalno oporezivanje obrtnika i iznajmljivača u turizmu s jedne i ukidanje oporezivanja mirovina s druge strane.
Mjere je predstavio ministar financija Tomislav Ćorić, koji je procijenio kako će i u narednim godinama hrvatsko gospodarstvo rasti značajno više od prosjeka eurozone, što samo po sebi omogućuje rast inflacije.
Poziv na solidarnost
“Uz mjere i njihovo provođenje, proračunsku disciplinu i normalizaciju cijena energenata te izlazak iz efekata baznog razdoblja u kontekstu administrativnih cijena, trebali bismo doći do situacije da u sljedećoj godini postižemo stope inflacije koje su željene i na razini europodručja od oko dva postotna boda”, procijenio je Ćorić.
Naglasio je pritom kako je u smanjenju potrošnje vlada krenula od sebe, odnosno kako je internim preraspodjelama i preusmjeravanjem na EU izvore uštedjela 1,3 milijarde eura.
“Naša proračunska disciplina poziva na solidarnost ostalih sektora”, zaključio je ministar, poručujući kako će Vlada ispoštovati dogovorena kolektivna prava, ali kako bi se sindikati u idućim kolektivnim pregovorima trebali solidarizirati s Vladom u borbi protiv inflacije.
A značajnim doprinosom u toj borbi smatra mjeru privremenog zamrzavanja reguliranih cijena, onih koje određuju javna tijela, poput raznih naknada i pristojbi. Što se tiče izmjena u poreznom sustavu, precizirao je kako će se viškom u profitnim maržama smatrati odstupanje iznad 15 posto bruto dobiti u odnosu na prosjek triju prethodnih godina, a prekomjerna profitna marža oporezivat će se stopom od 50 posto. Ovaj porezni tretman neće se odnositi na izvoznike, odnosno one koji više od 50 posto prihoda ostvaruju izvan Hrvatske. Za jače oporezivanje obrtnika paušalista opravdanje je, pak, siva ekonomija.
“Razvidno je da se u okviru paušalne djelatnosti u proteklih nekoliko godina generirao broj onih koji su nesamostalni rad zamijenili paušalnom djelatnošću i imamo moment takozvanog prikrivenog nesamostalnog rada”, rekao je ministar, ali i naglasio kako će porez kod paušalnih i dalje biti značajno niži u odnosu na nesamostalni rad. Povećanje paušala u turizmu opravdao je velikim razlikama u odnosu na oporezivanje u dugoročnom najmu, ali i naglasio kako će oporezivanje u turizmu i dalje biti niže, zbog većih troškova.
Vladine mjere u programu Večernjeg TV komentirao je ekonomist Mladen Vedriš, procjenjujući kako se mjere koje se odnose na veću proračunsku disciplinu donose zbog obuzdavanja deficita koji je, kaže negdje na granici od 3 posto BDP-a, prelazak koje bi državu izložio monitoringu.
Na pitanje hoće li ove mjere biti dovoljne da onemoguće probijanje limita, kazao je da je siguran da će biti dovoljno.
“Ako pogledate kojom brzinom je rasla krivulja javne potrošnje onda tu sigurno ima prostora da se rijeka vrati u korito”, kazao je i podsjetio na pritisak drugih članica EU koje traže da se izdaci za obranu izuzmu iz tog limita pa čak i da se energetika tretira drugačije, iz čega zaključuje da taj razgovor neće biti hrvatski već na razini cijele Europe. U javnoj i državnoj upravi rastao je broj zaposlenih, a rasle su i plaće, posebno uoči superizborne 2024. godine. To je, govori Vedriš, sigurno prenapregnulo proračun, u čemu Hrvatska nije izuzetak u EU, ali bi, kaže, trebalo postaviti nekakve parametre prema broju stanovnika, prema regionalnoj razvijenosti i sl. Dio kontingenta zaposlenih trebala bi zamijeniti, kazao je, i tehnologija, digitalizacija, a problem vidi i u više od 500 jedinica lokalne samouprave.
“Mjera regionalnog preustroja mora biti konzistentna i kompletna. Postoje neke blaže mjere gdje se predlaže općinama da surađuju itd. Ja bih rekao da svuda u sustavu, kad pogledate broj ljudi prema broju stanovnika i usporedite to s Europom, imamo isto ili više ljudi. Ali i da pati kvaliteta usluga. Pitanje je za svaki resor, da li taj potencijal koji imate najbolje koristite”, kazao je. Za novi porez na profitne marže rekao je da ne treba podcijeniti glavne igrače, da će Ministarstvo financija trebati voditi računa o ulaznim cijenama i da se preko transfernih cijena može smanjiti iznos dobiti. “Dobro je da se konačno dešava, ali ne smije ostati na razini deklaracije. Vani postoje čitavi mehanizmi, od udruga potrošača koji ukazuju na probleme do odsjeka unutar pojedinih ministarstava. Austrija je, primjerice, tužila nekoliko velikih firmi za dampinške cijene. Sve je moguće napraviti. Mi se uvijek čudimo kako je naša inflacija 5,8, a EU 3,1. Razlika je u postojanju ili nepostojanju politika koje reguliraju cijene i tržište”, kazao je Vedriš.
Ljutnja i zabrinutost
U Hrvatskoj udruzi obiteljskog smještaja najava o drastičnom povećanju godišnjih paušalnih poreza za iznajmljivače, izazvala je ljutnju i zabrinutost. Dopredsjednik Udruge Ante Glavaš ističe kako se ponovno stvara dojam u javnosti da se preko leđa građana pokušava puniti državni i lokalni proračun.
“Veliki broj privatnih iznajmljivača nisu veliki investitori ni hotelski lanci nego obične obitelji koje su godinama ulagale u apartmane kako bi osigurale dodatni prihod i egzistenciju. Ovo najavljeno povećanje minimalnog paušala bi moglo biti snažan udar posebno za male iznajmljivače gdje su već sada troškovi poslovanja poprilično porasli”, kaže Glavaš i navodi kako osim paušala iznajmljivači već plaćaju turističku pristojbu, članarinu, PDV na provizije booking platformi.
“Sve skuplje su režije, čišćenje, održavanje, naravno tu su i stalna ulaganja koja tržište danas zahtjeva. Često se u javnosti zaboravlja da privatni smještaj nije čista zarada kako ga se pokušava prikazati”, govori Glavaš i podsjeća da se iz Vlade od iznajmljivača istodobno traži da spuste cijene.
“Nama su troškovi i ovako poprilično visoki, mi smo se cijenama prilagodili još prošle godine, a da vas podsjetim, već prošle godine je paušal podignut. Međutim, sad uz najavu ovog dodatnog povećanja, uz apel da se cijene snize, jednostavno se postavlja pitanje kada se podvuče crta koliko i kome se to uopće isplati raditi”, upozorava Glavaš.
