Bez riječi ostavila je znanstvenu zajednicu prošlotjedna vladina odluka o uvrštenju niza instituta i drugih ustanova na listu pravnih osoba od posebnog državnog interesa.

Lista je uvedena na osnovu zakona o sprječavanju sukoba interesa, čime se reguliralo imenovanje dužnosnika u upravna vijeća javnih ustanova, odnosno nadzorne odbore izvanproračunskih fondova koji su od posebnog državnog interesa. Na postojećoj listi ukupno je bilo 63 trgovačka društva, 97 ustanova i 5 izvanproračunskih fondova, a sada će im se dodati više od 70 novih institucija, među kojima četrdesetak kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica i klinika, ali i sveučilišta sa svojim sastavnicama, javna veleučilišta i javne visoke škole, kao i  dvadesetak instituta. No, nije slučajno, reći će u neslužbenim razgovorima iz niza institucija koje bi uskoro trebale ući na listu, da dosad na njoj nije bilo primjerice Ekonomskog instituta Zagreb ili Instituta za javne financije.

Iako je njihov osnivač država, a najvećim dijelom i žive od prihoda iz državne blagajne, upravo se izuzimanjem od izravnog nadzora kroz imenovanja državnih dužnosnika u upravna vijeća osiguravalo autonomnost u njihovu djelovanju. Država je, naime, i do sada imala svoje predstavnike u upravnim vijećima, i to u pravilu tri od pet članova, uključujući i predsjednika. No, riječ je bila o stručnim osobama koje je predlagalo Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Mahom su to bili ugledni sveučilišni profesori, a primjerice, u upravnom vijeću EIZG-a državu predstavlja i direktorica Ericsson Nikola Tesle Gordana Kovačević. No, iako samo uvrštenje na listu subjekata od posebnog interesa države ne predstavlja povod za dramatične promjene, posebno ne u financijskom pogledu, ipak sama promjena statusa i ulazak dužnosnika u upravna vijeća izaziva bojazan za očuvanje slobode i autonomnosti u daljnjem radu.

U slučaju sveučilišta, kako kaže rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš, i po sadašnjem zakonu su dužnosnici mogli biti članovi Sveučilišnog savjeta, jedinog "upravnog tijela" u kojem članom može biti netko izvan Sveučilišta. Trenutno državu zastupa potpredsjednik Sabora Željko Reiner. No, uloga savjeta dosta je limitirana, ali u slučaju da se mijenja legislativa i jača te ovlasti, ova bi odluka po njemu mogla pojačati utjecaj aktualnih političkih autoriteta na sveučilišta i smanjiti im autonomiju. -Što se instituta tiče, oni imaju upravna vijeća s jačim ovlastima i tu vjerojatno odluka ima izravnije posljedice", ocjenjuje Bjeliš.Većina instituta zbog krize sve manje prihoda ubire od privatnog sektora i uglavnom ovisi o državi, no u posljednje im se vrijeme otvara opcija povlačenja novca iz EU-fondova, što u neslužbenim razgovorima vide dodatnim razlogom zbog kojih Banski dvori žele veću kontrolu nad znanstvenim institucijama.