Vlada je u ponedjeljak donijela Nacionalni plan za razvoj industrije Republike Hrvatske od 2027. do 2034. godine te Akcijski plan za njegovu provedbu od 2027. do 2030., kojima želi stvoriti konkurentniju, čišću, otporniju i sigurniju hrvatsku industriju.

nestašica čipova

Imate stari mobitel u ladici? Zbog AI-ja čak i pokvareni uređaji dobivaju na vrijednosti

Nacionalni plan definira prioritete industrijskog razvoja usmjerene na jačanje konkurentnosti, dekarbonizaciju proizvodnih procesa, tehnološki napredak te stvaranje preduvjeta za razvoj novih industrija visoke dodane vrijednosti. Cilj je povezati zelenu i digitalnu tranziciju s povećanjem konkurentnosti gospodarstva.

Prema Vladinoj ocjeni, dokument predstavlja strateški okvir za provedbu javnih politika u području industrije, s posebnim naglaskom na prerađivačku industriju.

Plan obuhvaća mjere za modernizaciju i digitalizaciju industrije, povećanje proizvodnih kapaciteta, rast proizvodnje, produktivnosti i izvoza, razvoj digitalnih i zelenih vještina te poticanje kružnog gospodarstva i učinkovitijeg korištenja resursa.

Tri glavna cilja

Plan je strukturiran oko triju glavnih ciljeva. Prvi je konkurentna i izvozno orijentirana industrija, usmjerena na rast produktivnosti, konkurentnosti i izvoza. Drugi je čista industrija, s naglaskom na dekarbonizaciju, veću energetsku učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije. Treći cilj je otporna i sigurna industrija, što uključuje jačanje otpornosti te veća ulaganja u istraživanje i razvoj u strateškim područjima.

Vlada je donijela i Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana do 2030., kojim se definiraju mjere, pokazatelji uspješnosti, rokovi, nadležnosti i procjena potrebnih troškova.

Ukupan procijenjeni trošak provedbe Nacionalnog plana od 2027. do 2034. iznosi 2,998 milijardi eura, dok je procijenjeni trošak Akcijskog plana do 2030. godine 1,87 milijardi eura.

Sredstva će se osiguravati iz državnog proračuna, fondova Europske unije i drugih raspoloživih izvora financiranja.

Rizici u poslovanju

Iluzija stabilnosti je završila: Kako zaštititi poslovanje u vremenu trajne neizvjesnosti

Najbolja održiva mala tvrtka

Premifab treću godinu zaredom najbolja održiva mala tvrtka u Hrvatskoj

Premijer Andrej Plenković rekao je da je cilj modernizirati i digitalizirati industriju kako bi bila čista i energetski učinkovita, otporna i otvorena inovacijama.

„To su temeljni ciljevi Nacionalnog plana“, rekao je.

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar rekao je da se Planom želi uspostaviti jedinstven strateški okvir za razvoj hrvatske industrije i jasno odrediti njezin budući smjer.

Fokus je prije svega na prerađivačkoj industriji, njezinoj modernizaciji, povećanju produktivnosti i dodane vrijednosti te jačanju njezina položaja na europskom i globalnom tržištu.

„Hrvatska industrija mora povećati produktivnost i dodanu vrijednost, ubrzati digitalizaciju i automatizaciju, provesti zelenu transformaciju i snažnije se uključiti u međunarodne lance vrijednosti“, rekao je Šušnjar.

Dodao je da tri prioriteta plana nisu odvojena jer konkurentna industrija istodobno mora biti tehnološki napredna, održiva i sposobna odgovoriti na buduće poremećaje.

Mjerljivi ciljevi do 2034.

Za svaki od tri prioriteta postavljeni su konkretni i mjerljivi ciljevi do 2034. godine.

Radi stvaranja konkurentnije i izvozno orijentirane industrije cilj je povećati udio bruto dodane vrijednosti prerađivačke industrije u BDP-u s 10,6 na 12,5 posto, dok bi indeks digitalne intenzivnosti trebao porasti s 24,4 na 31 posto.

Kako bi industrija bila čišća, cilj je znatno smanjiti emisijsku intenzivnost. Mjere uključuju energetsku učinkovitost, elektrifikaciju, skladištenje energije i čiste tehnologije, uključujući vodik.

Za jačanje otpornosti i sigurnosti industrije predviđeno je povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj u bruto dodanoj vrijednosti prerađivačke industrije s 1,65 na 2,8 posto.

„Ovaj plan nije samo deklarativan dokument jer iza ciljeva stoje konkretni instrumenti i konkretna ulaganja“, ustvrdio je Šušnjar.

Najveći dio ulaganja planiran je u prvoj fazi provedbe, od 2027. do 2030. godine, kada je predviđeno oko 1,9 milijardi eura ulaganja. Od 2031. do 2034. planira se nešto više od 1,1 milijarde eura.

Najveća pojedinačna godišnja ulaganja predviđena su 2029. godine, kada bi trebala dosegnuti oko 642 milijuna eura.

„Nacionalnim planom postavljamo okvir da hrvatska industrija do 2034. godine bude tehnološki naprednija, produktivnija i otpornija“, rekao je Šušnjar.