Ministar rada Josip Aladrović pohvalio se u četvrtak u Hrvatskom saboru da je, unatoč svim izazovima, koncem kolovoza u Hrvatskoj bilo 50 i pol tisuća osiguranika više nego u istom razdoblju prošle godine.

„Broj osiguranika krajem kolovoza bio je za 50 i pol tisuća veći u odnosu na kraj kolovoza prošle godine, a za devet tisuća veći u odnosu na pretprošlu godinu“, rekao je ministar koji je Saboru predstavio izmjene Zakona o minimalnoj plaći koje su zastupnici pozdravili, a kojima se propisuje njeno obvezno ugovaranje u bruto iznosu, propisuju kazne za poslodavce koji se o to ogriješe ili isplaćuju radniku primanja niža od minimalne plaće.

Aladrović je naveo i podatke o kretanju bruto minimalne plaće, hvaleći se njenim rastom u mandatu Vlade Andreja Plenkovića.

Krajem 2013. ta je plaća iznosila 2. 984 kune, a krajem 2016. godine 3.120 kuna, to znači da je u mandatu prethodne, SDP-ove vlade, bruto minimalna plaća rasla samo 4, 5 post, odnosno 135 kuna.

U mandatu ove Vlade povećana je sa 3. 120 kuna na 4.250 kuna u ovoj godini, što je povećanje za 1. 130 kuna bruto. Promatrano kroz neto iznos, minimalna je plaća u navedenom razdoblju, od 2. 496  kuna dosegnula 3. 400 kuna, povećana je 904 kune, odnosno za 36, 2 posto, naglasio je ministar.

Nikad nismo imali tako značajno povećanje, u mandatu SDP-ove Vlade minimalna je plaća rasla za 179 kuna, u 2015. samo 11, 94 lipe, apostrofirala je Majda Burić (HDZ).

Ministar je istaknuo i kontinuirani rast prosječne neto plaće. U lipnju ove godine iznosila je 7. 175 kuna , a navedeni iznos približava se onom iz programa Vlade kojim je do 2024. najavljen rast prosječne neto plače na 7. 600 kuna, podsjetio je.

Rast minimalne plaće je evidentan, no u primjeni zakona uočeni su nedostaci pa se predloženim izmjenama žele spriječiti zlouporabe u područjima koja nisu dovoljno uređena, kazao je Aladrović, dodavši kako su predložene novine rezultat analize i dogovora sa socijalnim partnerima.

Zastupnici pozdravljaju izmjene, no upozoravaju da u praksi još uvijek ima niz situacija koje treba urediti.

Još uvijek česta isplata “na ruke”

Ima poslodavaca koji radniku isplaćuju minimalnu plaću u bruto iznosu, a ostatak na ruke, upozorava Ivan Kirin (HDZ), imate poslodavce koji ne plaćaju prekovremene sate, ne daju slobodne dane, radnici nemaju tjedni odmor, dodala je Andreja Marić (SDP).

Davor Dretar (DP) upozorio je da kućanstvima s minimalnom plaćom za život nedostaje trećina prihoda mjesečno. Mjesečna košarica za kućanstvo je između 7. 500 i 8. 000 kuna, a ona koja bi zadovoljila minimalne potrebe oko 10 tisuća kuna, kazao je zastupnik, pitajući se znači li to da time Hrvatska postaje deponij za lošu robu.

Reći da Hrvatska postaje deponij je izvan okvira, odgovorio mu je ministar i naveo da trenutno minimalnu plaću prima nešto manje od 52 tisuće radnika, a prije dvije godine bilo ih je više od 70 tisuća.

Dakle, imamo povećanje minimalne plaće i pad broja korisnika, istaknuo je.

Hrvoje Zekanović (HS) upozorio je kako postoje „stotine tisuća ljudi“ koji primaju tek nekoliko stotina kuna više od minimalne plaće, primjerice, poštari. Je li tih 3. 400 kuna u neto iznosu dovoljno za preživjeti mjesec dana?, upitao je i dodao: Ti si ljudi virtuozi preživljavanja.

Je li dovoljno ili ne, sigurno je subjektivan dojam svih od nas, odgovorio mu je ministar i objasnio kako se treba biti svjestan negativnog efekta administrativnog povećanja plaća, odnosno da preveliko povećanje minimalne plaće može imati i negativne ekonomske posljedice.