Hrvatska vlada danas je prihvatila Memorandum o suglasnosti između Albanije, Azerbajdžan, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Crne Gore o suradnji na realizaciji Južnog plinskog koridora u jugoistočnoj Europi, koji će premijer Zoran Milanović potpisati idući tjedan u Bakuu.

Prema memorandumu, Hrvatska će zajedno s Albanijom, Crnom Gorom i BiH razvijati projekt Jonsko-jadranskog plinovoda (Ionian Adriatic Pipeline – IAP). On bi se u albanskom gradu Fier trebao spojiti na Trans jadranski plinovod (Trans Adriatic Pipeline – TAP) kojim bi se plin iz kaspijskog područja dopremio do kupaca u regiji jugoistočne Europe.

U ovom trenutku hrvatski je vitalni interes, ako želimo da plin postane jefitniji za kućanstvo i gospodarstvo, da se od Alabanije, iz koje taj plinovod vodi u Italiju preko Jadranskog mora, povuče jedan krak po našoj obali Jadrana. Za to su zainteresirane i Crna Gora i BiH, naglasila je prva potpredsjednica Vlade Vesna Pusić.

U Azerbajdžan će, uz premijera Milanovića, na potpisivanje memoranduma ići i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.

"U toj igri karata, tom pokeru, mi doduše nemamo poker asova, ali imamo dobru skalu na kojoj je malo domaćeg, malo uvoznog i to se zove balans u energetskoj politici. A ovaj projekt je za nas jako važan i čini nas manje ovisnima. A države u Europi ovisne o jednom dobavljaču, kad je plin u pitanju, ne osjećaju se dobro", istaknuo je premijer Milanović.

Razvijanje ovog plinskog pravca, koji je u međuvremenu i EU stavila na listu prioritetnih pravaca, pridonio je, uz LNG projekte i istraživanje vlastitih potencijala, da Hrvatska u godinu dana – po konstataciji vanjskih stručnjaka – od zemlje koja nije postojala na enegetskoj karti Europe postane jedna od važnih točaka, naglasila je Pusić.