Najvećim dijelom to je povećanje rezultat povećanja projiciranih izdvanjanja za zaposlene za oko 1,5 milijardi te izdataka za mirovine i mirovinska primanja koja rastu za 1,1 milijardu eura.

Istodobno, slijedom očekivanih gospodarskih kretanja odnosno projekcija realnog rasta BDP-a od 2,8 posto te usporavanja prosječne stope inflacije na 3,1 posto, predviđa se i rast prihoda. Na razini središnjeg proračuna očekuje se da će u odnosu na tekući ovogodišnji plan biti 3 posto veći. Planom su, naime, projicirani na 28,5 milijardi eura. Time se za sam državni proračun predviđa manjak veći od četiri milijarde eura. Istodobno, višak na razini izvanproračunskih korisnika bi, prema Vladinim računicama, dogodine trebao biti za oko 77 mlijuna eura manji nego ove godine. To se u prvom redu objašnjava predviđenim realizacijama projekata iz nadležnosti Hrvatskih cesta i HAC-a, dinamikom isporuka vlakova dodatnim sredstvima koja se osiguravaju iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Na razini opće države u Vladi za iduću godinu najavljuju i nešto veći deficit. Prema europskoj metodologiji ESA 2010 planira se manjak od 1,9 posto BDP-a, uz očekivanje njegova ponovnog spuštanja u naredne dvije godine (na 1,6 u 2025. i 1,5 posto u 2026.). Istodobno, predviđena kretanja nominalnog BDP-a i deficita i dalje bi u konačnici trebala rezultirati silaznom putanjom javnog duga mjerena udjelom u BDP-u. Sa 60,7 posto, koliki je plan za ovu godinu, iduće bi se trebao spustiti na 58 posto, a za tri godine na 55,5 posto BDP-a.