Vlada je u ponedjeljak s telefonske sjednice predložila Saboru amandmane na prijedlog izmjena Zakona o kreditnim institucijama kojima se fiksirani tečaj kune u odnosu na švicarski franak na razini 6,39 kuna za franak primjenuje i na fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost, odnosno slobodna zanimanja, obrtnike te poljoprivednike, priopćeno je iz Vlade.

Amandman je potaknut nedavnom dopunom Zakona o potrošačkom kreditiranju, kojom je pružena zaštita potrošačima s kreditima u švicarskim francima (CHF) i u kunama uz valutnu klauzulu u francima od iznenadnog naglog porasta tečaja franka, fiksiranjem tečaja kune u odnosu na CHF na razinu 6,39 kuna za jedan franak, u razdoblju od godinu dana.

Amandmanom, koji je predložila Vlada, isti stupanj zaštite pruža se i dužnicima – fizičkim osobama kada obavljaju registriranu djelatnost. Točnije, fiksiranje tečaja primjenjuje se na fizičke osobe koje obavljaju djelatnost slobodnih zanimanja, obrtnike, trgovce pojedince te nositelje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, neovisno o visini i vrsti kredita u francima ili u kunama uz valutnu klauzulu u francima, kaže se u priopćenju.

Razlika visine anuiteta odnosno obroka primjenom fiksiranog tečaja trošak je kreditne institucije, a mjera se uvodi s ograničenim rokom od godinu dana nakon stupanja na snagu Zakona.

Vlada smatra da su te kategorije dužnika, jednako kao i fizičke osobe – potrošači, zbog naglog porasta tečaja izloženi rastu troškova koje nisu u mogućnosti apsorbirati te su dovedeni u neodrživ ekonomski položaj, ugrožena je njihova egzistencija i daljnje poslovanje.

Vlada predlaže i amandman prema kojem se, zbog logičke povezanosti materije, dosadašnji članci 156. i 157., kojima su propisane prijelazne i završne odredbe u vezi s postupcima prisilne likvidacije i stečaja te postupanje u slučaju započetih stečajnih postupaka, spajaju u jedan članak 156.

Hrvatski sabor je 23. siječnja prihvatio dopunu Zakona o potrošačkom kreditiranju kojima je tečaj franka za kredite u švicarcima fiksiran na razini 6,39 kuna, za razdoblje od jedne godine, a trošak tog fiksiranja u odnosu na tečaj na tržištu snose banke.

Taj je Zakon objavljen u Narodnim novinama 26. siječnja i dan poslije je stupio na snagu, a Vlada ga je predložila kao hitnu mjeru za pomoć građanima nakon jačanja franka.

inovativan model

Superbakterije sve su veća prijetnja, a hrvatski znanstvenici nude novo rješenje

hrvatska tvrtka

U godinu dana morali su promijeniti sve – danas ih slijede i velike kompanije

Po procjenama Udruge Franak, u Hrvatskoj ima oko 60.000 kredita u 'švicarcima', pa procjenjuju da jačanje franka utječe na živote otprilike 200 do 300 tisuća građana Hrvatske. Krajem rujna prošle godine ukupni iznos kredita vezanih uz franak bio je 23,7 milijardi kuna, od čega se više od 92 posto odnosi na kredite stanovništvu, prvenstveno stambene.

Premijer Zoran Milanović nedavno je najavio da će Vlada reagirati i na izmjene Zakona o kreditnim institucijama, koje su u saborskoj proceduri, a kako bi se fiksirani tečaj švicarskog franka od 6,39 kuna primjenjivao i na kredite obrtnika i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

Pozivajući se na podatke Hrvatske narodne banke, iz Hrvatske obrtničke komore su nedavno objavili kako su krajem rujna prošle godine krediti obrtnicima u švicarskim francima i krediti u kunama s valutnom klauzulom u francima iznosili 62,9 milijuna kuna.

Uzlet franka počeo je nakon što je švicarska narodna banka sredinom siječnja odustala od obrane minimalnog tečaja od 1,20 franaka za euro. Tako je i tečaj franka na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke utvrđenoj 15. siječnja skočio prema kuni za 15,7 posto i tečaj franka je porastao sa 6,393405 kuna na 7,3984 kune.

Zadnjih šest dana tečaj franka pada na tečajnici hrvatske središnje banke pa na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,291236 kuna, što je njegova najniža razina od 15. siječnja ove godine.