Prošli četvrtak mnogi su predsjednici i članovi uprava u državnim poduzećima napeto čekali objavu priopćenja sa zatvorene sjednice Vlade. Ne čudi jer su tjedan dana prije naprasno i mimo standardne procedure objavljene odluke o opozivu predsjednika uprava Hrvatske pošte, ACI-ja, Hrvatske lutrije, HŽ Infrastrukture te Odašiljača i veza.

Sam premijer Andrej Plenković, odgovarajući na novinarska pitanja, najavio je: “Bit će toga još.” Formalno se pojašnjenje tih smjena svelo na reformu sustava upravljanja državnim kompanijama i pripreme za primjenu novih standarda OECD-a, no da je u pozadini nešto drugo i da to nije pravi razlog, govori činjenica da sam model u praksi još jedno vrijeme neće zaživjeti – iz formalnih razloga.

Na dugom štapu

Zakon o upravljanju pravnim osobama u vlasništvu RH jest stupio na snagu 1. listopada, no još uvijek nisu doneseni podzakonski akti potrebni za njegovu primjenu. Riječ je o deset dokumenata, od kojih je za neke propisan rok donošenja od 180 dana od stupanja na snagu, a onaj ključan za kadroviranje i detaljne kriterije u izboru budućih uprava i nadzornih odbora ima nešto kraći rok, 60 dana.

Dakle, taj rok već je probijen, a kako se neslužbeno čuje, tekst uredbe je pripremljen i Ministarstvo financija trebalo bi ga ovih dana staviti u javnu raspravu. Predviđena je nešto kraća, ubrzana procedura tog postupka, od dva tjedna, a kako se ulazi u božićne i novogodišnje blagdane, realno je da će usvajanje uredbe prema kojoj će se odvijati daljnji postupci izbora čelnih ljudi državnih tvrtki, biti odrađeno početkom siječnja iduće godine.

Samom postupku izbora novih članova nadzornih odbora pojedinih tvrtki prethodit će imenovanje posebnog povjerenstva za izbor kandidata. To će posebno tijelo, kako je utvrdio zakon, imati pet članova, dva od njih bit će predstavnici Vlade RH, po jedan iz nadležnog ministarstva i jedan neovisni stručnjak. Zakon pod neovisnim stručnjakom podrazumijeva da je kvalificirana osoba neovisna u odnosu na poduzeća o kojima se donose odluke te na državu i druge imatelje dionica i udjela u toj tvrtki.

Nakon što se javnim natječajima ponude i obave razgovori s kandidatima, konačnu odluku o izboru nadzornika donijet će Vlada RH. Pokretanje postupaka izbora novih menadžerskih kadrova, pak, uslijedit će tek nakon imenovanja novih članova NO-a. Za ta radna mjesta natječaje će pokretati nadzorni odbori tvrtki, a prije donošenja konačne odluke tko će biti odabran u uprave tvrtki nadzornici će još obaviti konzultacije s Vladom. Drugim riječima, put do kadrovskog osvježavanja i imenovanja novih ljudi prema OECD-ovim standardima još je – na dugom štapu.

Napeto čekanje

Njegove prve vidljive efekte, znajući dinamiku državne administracije, realno je očekivati tek u drugom dijelu iduće godine. Osim, kao što je to bilo u slučaju menadžera iz pet poduzeća koji su nenadano i u nekim slučajevima kratko prije istoka punog mandata, svega nekoliko mjeseci ili pola godine, smijenjeni bez obrazloženja – pa i mimo standarda iz OECD-ova zakona jer, prema njegovim odredbama (članak 79.), jasno stoji da će članovi uprava nastaviti obnašati svoje funkcije do isteka mandata na koji su imenovani.

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Kako su na mjesta smijenjenih menadžera imenovani ljudi iz istih uprava i s jednakim statusom što se duljine mandata tiče, jasna je neizvjesnost kroz koju trenutačno prolaze direktori državnih tvrtki. Tim više što je na istoj sjednici na kojoj su donesene odluke o smjenama ispod radara prošlo da je jedan od predsjednika uprava iz grupe onih s privremenim, šestomjesečnim mandatima, dobio produljenje za još pola godine (Vice Oršulić u HEP-u). U državnim poduzećima, po svemu sudeći, slijedi napeto čekanje i do raspisivanja novih izbora.