Vlada je učinila prvi korak da bi se u Hrvatskoj otvorio prostor za razvoj pravnih (legaltech) startupa, posao za koji je dosad sinonim bila uglavnom samo državna tvrtka Narodne Novine.

Svi zakoni, pravilnici, godišnji planovi, državne strategije i programi, upute, izvješća o radu Vlade, Sabora te svih regionalnih i lokalnih tijela, zatim sva njihova financijska izvješća i drugi odgovarajući dokumenti o radu tijela javne vlasti od siječnja 2022. godine bit će objedinjeni i preko API-ja, znači strojno, dostupni za preuzimanje građanima i tvrtkama na jednom mjestu. Bernard Gršić, državni tajnik za digitalno društvo, kaže da takvu uslugu država nudi već sada preko Središnjeg kataloga službenih dokumenata RH i tražilice Cadial, ali uz niz ograničenja.

Prilika i za Narodne Novine
“Novi sustav automatski će preuzimati građu pa će se ubrzati ažuriranje kataloga na zakonski rok od pet dana od objave, imat će napredniju tražilicu koja će koristiti umjetnu inteligenciju i na čijem razvoju radi FER te će omogućiti preuzimanje informacija preko API-ja što će otvoriti nove prilike gospodarstvu”, pojašnjava Gršić.

Dodaje da to samo po sebi ne pečati sudbinu Narodnih Novina kao tvrtke. Digitalne usluge tom državnom poslovnom subjektu nose, prema posljednjem objavljenom godišnjem izvješću, za 2018., manje od petine od ukupnih prihoda koji iznose 295,3 milijuna kuna.

“Narodne Novine su službeni glasnik i u vrijeme toliko lažnih, ‘fake’ informacija jasno je koliko je važno imati mjesto koje je kredibilan izvor, ali u poslovnom smislu budućnost te tvrtke kroz digitalnu transformaciju će si ona sama stvoriti i to ne određuje ovaj projekt”, kaže Gršić. Iz njegovog ureda dodaju da je postojeći katalog dostupan na adresi SredisnjiKatalogRH.gov.hr u obliku tražilice, koja je trajna, besplatna i slobodna za korištenje svima.

Sadrži više od 35.000 hrvatskih pravnih propisa, više od 5700 međunarodnih ugovora, 376 naslova i 49.500 brojeva službenih glasila lokalne i regionalne samouprave te 90.000 ostalih dokumenata od čega je 13.000 dodano lani.

Dvostruko preciznija tražilica
Sadrži i imenik svih javnih osoba od 1990., političkih stranaka i diplomatskih misija. “Ali sve se to teško može koristiti na napredan način kad je tehnički realizirano na dva CMS-a, rabi tri različite tražilice, spremljeno je u više različitih baza i gotovo ništa nije automatizirano”, pojašnjavaju u uredu državnog tajnika zašto se išlo u modernizaciju od 12,9 mil. kuna, a koji s 85% sufinancira EU.

Jan Šnajder, voditelj razvoja nove tražilice kaže da su inicijalna testiranja pokazala da je dvostruko preciznija od postojeće. “Nastavit ćemo je unapređivati, jer cilj je da građanima bude poput Googlea pa ako žele saznati ‘do koliko godina moraju koristiti autosjedalicu’ tu informaciju i dobiju zajedno s izvornim dokumentom u kojem je to propisano”, zaključuje Šnajder.

Objedinjen pod CDU-om
Daljnji razvoj državnog IT-a Vlada vidi u središnjoj ulozi Centra dijeljenih usluga (CDU) kaže državni tajnik za digitalno društvo Bernard Gršić. Zato se neće spajati Fina i APIS IT, a o čemu se u posljednje vrijeme pričalo u branši. “CDU objedinjuje rad niza IT tvrtki i agencija i on će objedinjavati IT potrebe države neovisno o vlastitom pravnom obliku”, kaže Gršić.