Neću komentirati informacije o eventualnoj Molovoj prodaji udjela u Ini. Tek smo imenovali naš pregovarački tim, uskoro ćemo utvrditi i konačan, detaljan pregovarački plan i prezentirati ga hrvatskoj Vladi i javnosti, a pregovore s Molom vodit ćemo za pregovaračkim stolom, nikako ne putem medija", izjavio je za Poslovni dnevnik ministar gospodarstva i voditelj vladinog pregovaračkog tima Ivan Vrdoljak neslužbene poruke vrha Mola o tome kako razmatra i prodaju Ine ruskim naftašima, a koje je objavila austrijska novinska agencija APA-a neposredno prije jučerašnje sjednice u Banskim dvorima na kojoj se odlučivalo o konačnom imenovanju pregovaračkog tima s Molom.

Ni u mađarskoj kompaniji nisu bili razgovorljivi o temi mogućeg izlaska iz Ine. Ne žele, kažu, komentirati glasine o nekoj poslovnoj odluci. No, same pregovore s hrvatskom Vladom o rješavanju otvorenih pitanja pozdravljaju. Ipak, za razliku od Mola, u hrvatskoj vladi ne skrivaju da pregovore namjeravaju proširiti i dogovoriti sa strateškim partnerom novi model upravljanja i razvoja Ine. Što će točno taj model obuhvatiti, ni u Vladi zasad ne preciziraju, a ono što je u ovom trenutku sigurno jest da sami pregovori definitivno neće startati prije druge polovice rujna. Hrvatska strana, naime, namjerava angažirati međunarodne pravne i konzultantske eksperte koji će snimiti stanje u realizaciji obveza iz sklopljenih ugovora države i Mola, te savjetovati državi u daljnjem postupku.

U pregovorima s Molom koje se planira voditi na "domaćem terenu", u Zagrebu, Vladu će predstavljati uz Vrdoljaka i šef Državnog ureda za upravaljanje državnom imovinom Mladen Pejnović, koji je inače bio dio neslužbenog pregovaračkog tima uz predsjednika NO-a Ine Sinišu Petrovića. No, Petrović i član uprave Ine Davor Mayer, koji su bili najavljivani kao savjetnici, nisu službeno imenovani na te pozicije, s time da pregovarači imaju odriješene ruke za angažiranje svih potrebnih snaga u pregovorima.

Mađari prijete tužbom
Tko će, međutim, u pregovorima biti sa druge strane, službeno još nije poznato. U Molu su nam pojasnili kako će o tome tek izvijestiti javnost, no neslužbeno se čuje kako će to najvjerojatnije biti potpredsjednik Molovog Odbora direktora Sándor Csányi, te predsjednik uprave Ine Zoltán Áldott. Csany je, inače, bio jedan Molovih čelnih ljudi koji su nedavno bili pozivani na informativne razgovore, a koliko je poznato, on se dva puta ispričao zbog nemogućnosti dolaska. Navedeni je dvojac, inače, već bio predstavljen Vladi kao pregovarački tim mađarske strane polovicom travnja, kada je u dopisu upućenom hrvatskom premijeru Zoranu Milanoviću, Molovo čelništvo navelo i uvjete, te rokove za pregovore s hrvatskom državom. Plinski biznis i obveze hrvatske države preuzete po ugovorima bile su glavna tema na tom popisu, uz spremnost Mola za razgovore i o upravljačkoj strukturi. Hrvatskoj je, prema dostupnim informacijama, Mol bio nudio i odustajanje od pokretanja pravnih postupaka protiv države zbog neispunjavanja njezinih obveza u tom segmentu, no budu li pregovori okončani do konca svibnja. 

Neispunjene obveze
Mol nikad nije skrivao da državi zamjera što nije preuzela tvrtku Prirodni plin, za što državi prebacuje i teret od nekoliko milijardi kuna. No, država Molu zamjera puno neispunjenih obveza, a pored lošijih rezultata, neprovedenih ulaganja, posebice u modernizaciju rafinerija, sve izrazitije su i strelice podudarne s višegodišnjim kritikama stručne javnosti, zbog toga što Mol Inom upravlja kao većinski, 100-postotni vlasnik, te što ju je konsolidirao i vodi je kao dio svoje grupacije, a ne kao samostalnu kompaniju, kako je bilo zamišljeno u početku. Ne čudi stoga da se u vladinom pregovaračkom okviru najavljuje pregovaranje o svim dosad zaključenim ugovorima – ugovoru o međusobnim odnosima dioničara, te ugovora o suradnji Ine i Mola iz srpnja 2003., potom prvu izmjenu ugovora o međusobnim odnosima iz siječnja 2009, te glavni ugovor o plinskom poslovanju i prvi dodatak na taj ugovor iz prosinca 2009. "Radi se zapravo cijela analiza međusobnih odnosa unatrag, a za razliku od prethodnih izmjena ugovora, pregovore će ovaj put s naše strane voditi pravi profesionalci", uvjeravaju iz Vlade.

Što vlada zamjera Molu:

• ukupna proizvodnja nafte i plina u Hrvatskoj u stalnom je padu, čak 14,2 posto od 2009. do konca 2012.
• prodaja naftnih derivata na hrvatskom tržištu manja je za 24 posto u 2012. u odnosu na 2009., što je snažniji pad nego na okolnim tržištma,
• pad investicija u segmentu istraživanja i proizvodnje od čak 83 posto, te rafinerija imarketinga od 93 posto,
• 20-pototni pad ukupne prerade u Ininim rafinerijama, s 5,013 milijuna tona u 2009. na 4,06 milijuna tona u 2012.,
• ne realiziraju se kapitalne investicije sukladno odobrenim planovima, štoviše, pale su za 59 posto, s 3,1 milijardi u 2009. na 1,28 milijardi kuna u 2012.
• obustavljena je modernizacija rafinerija – u Sisku nije ni započela, a u Rijeci je završena samo prva faza, a rok za drugu prebačen je s konca 2010. na konac 2014.