Čak 94 posto direktora financija u 33 hrvatske velike tvrtke s ljestvice 150 najvećih kompanija po prihodima u 2010. godini te pojedini bankari smatraju da je razina financijske i gospodarske nesigurnosti u Hrvatskoj iznad uobičajene razine. Znak je to da se smanjila razina optimizma financijskih direktora u Hrvatskoj u vezi s financijskim i gospodarskim okruženjem u kojem posluju u odnosu na lipanj prošle godine pa prioritet ostaje da ih Vlada riješi kao i financijske i gospodarske nesigurnosti.

Zaključak je to Deloitteova istraživanja “Stavovi financijskih direktora u Srednjoj Europi” koje je u utorak predstavljeno u Zagrebu. Jasno je da ta anketa neće jako razveseliti novu vladu jer, kako stvari stoje, financijaši u Češkoj i Slovačkoj bitno su optimističniji od hrvatskih. U odnosu na samo šest posto hrvatskih optimista tamo ih je ipak 20 posto, slično je u Rumunjskoj, a daleko najpozitivnijih stavova u srednjoj Europi su poljski financijaši. Hrvatski su na začelju i zapravo su sa svojim pesimizmom usporedivi s mađarskim kolegama. U usporedbi s protekla tri mjeseca, čak 21 posto ispitanika smatra da financijska budućnost djeluje manje optimistično i smanjenje troškova i dalje je njihov prioritet. Većina hrvatskih financijaša smatra da sada nije vrijeme za poduzimanje rizika. Pod upitnikom su nova ulaganja ove godine, a oprez izražava stav 70 posto hrvatskih financijskih direktora koji potvrđuju da ova godina nije vrijeme za nove investicije. Između niza crnih prognoza upravo je ta pravo zvono za uzbunu s obzirom na to da Vlada planira rast investicija od 9 posto u ovoj godini i time bi investicije odlijepila od razine iz 2003. na koju su ulaganja pala zbog otežanih uvjeta poslovanja. Budući da Vlada najavljuje pokretanje investicijskog vala državnih tvrtki, ambiciozna brojka od 1,8 milijardi eura investicija u javnom sektoru u 2012. u planu se penje za još 600 mil. eura (kroz JPP). Čak i da se maksimalan cilj ne ostvari, Vlada računa da će investicijske aktivnosti u javnom sektoru pogurati 400 milijuna eura novih privatnih investicija. No Delitteovo istraživanje ostavlja prostor za sumnje. Naime, prioriteti za 33 velike tvrtke su povećanje profitabilnosti, što znači veće prihode i daljnje rezanje rashoda. Istog su karaktera i mjere preustroja poslovanja hrvatskih tvrtki, što je za 33 posto ispitanika značajni događaj i ove godine. Tome treba pribrojiti i da ih 79 posto vjeruje da će se trošak financiranja (cijena kredita) u Hrvatskoj 2012. povećati.

Iako ih većina smatra da su krediti pod normalno dostupni, svaki treći financijaš očekuje da će ih biti sve teže dobiti zbog restrikcija koje banke primjenjuju. Dok su u takvoj atmosferi ulaganja ostala sasvim nisko na ljestvici prioriteta, što ukazuje na veliku dozu opreza tvrtki, isplivao je alarmantni podatak da je u toj grupi čak devet posto onih koji očekuju probleme s otplatama dugova. Podatak je zabrinjavajući, potvrdio je Alen Ambrinac, viši menadžer u Odjelu za reviziju u Deloitteu, skrenuvši pozornost bankarima da dolaze nove žrtve ukupne nesigurnosti i porasta poteškoća servisiranja obveza. Zanimljiv podatak da njih 61 posto smatra da će ipak bez problema servisirati svoje obveze treba uzeti s rezervom jer su među ispitanicima bili i bankari, a oni nemaju problema s likvidnošću i vraćanjem dugova. Dodamo li svemu i da njih 70 posto ne očekuje rast BDP-a u ovoj godini te da predviđaju rast nezaposlenosti (blagi), jedina svijetla točka u lepezi loših očekivanja može biti to što su prognoze domaćih financijaša stare više od dva mjeseca. Istraživanje je završeno krajem 2011. pa nije moglo anticipirati ocjene događaja od proračuna (realni pad rashoda) do mini porezne reforme radi rasterećenja gospodarstva. S obzirom na vrlo visok pesimizam, lako je moguće da će odgovori koji se prikupljaju u istraživanju elektroničkim upitnikom i intervjuima u sljedećem mjerenju biti bolji. “Financijski direktori od nove vlade očekuju odlučne poteze kako bi se zadržao kreditni rejting Hrvatske, očuvala stabilnost kune, kontrolirala inflacija i osigurala fiskalna sigurnost”, zaključio je Ambrinac dodavši da su fokusirani i na potporu izvozu.