Dok Financijska agencija (Fina) ne dobije ovlast objaviti imena i visinu duga blokiranih tvrtki, provedba mjere “čišćenja tržišta od trajno nelikvidnih subjekata” iz Vladina programa gospodarskog oporavka neće dati rezultate.

Vlada bi, slažu se stručnjaci s kojima smo razgovarali, Uredbom o objavi blokada mogla spriječiti širenje nelikvidnosti na zdrave subjekte, a ne da objavu popisa neplatiša prebacuje na HUP, koji nema te podatke ni ovlasti. Financijski stručnjak Vlado Brkanić smatra da Fina nije pod obvezom čuvanja poslovne tajne i da bi Vlada morala intervenirati u propise zbog općeg interesa jačanja pravne sigurnosti i zaštite prava vjerovnika. Ako bi blokade postale javni podatak, svi bi se klonili ili oprezno ulazili u poslovni odnos s blokiranim subjektom, tvrdi on. “Vlada može Uredbom obvezati Finu da objavljuje imena svih blokiranih tvrtki i svote nepodmirenih obveza. Time se ne odaje stanje žiro-računa, nego stanje dospjelih obveza”, upozorava Brkanić i dodaje da “sveto pravilo zaštite vjerovnika treba osnažiti tako da se neplatiše ne skrivaju iza floskula da se njihova imena ne smiju objaviti”. Ističe da je paradoksalno što je veća tajna podatak je li tvrtka blokirana nego stanje na računu koje je vidljivo iz godišnjih bilanci koje Fina objavljuje. Također upozorava da Ministarstvo financija ima sve podatke o blokadama koje ne daje u javnost zbog “porezne tajne”, a vjerovnici te Finine tajne informacije mogu kupiti od privatnih tvrtki. Iz Sektora usluga za financijsku industriju i korporativne klijente Fine, čiji Centar za registre drži podatke o blokadama, objašnjavaju da objava blokada nije moguća jer je riječ, tvrde, o tajnim podacima.

“Na temelju Zakona o platnom prometu i Zakona o bankama te Odluke o jedinstvenom registru računa podatak o stanju računa je tajan podatak, pa je i podatak o blokiranim računima tajan, a banke raspolažu podacima o blokadama računa poslovnih subjekata koji kod njih vode glavni račun”, tvrde u Fini. Odvjetnik Mićo Ljubenko ne slaže se sa stavom Fine i tvrdi da je njihovo stajalište u službi zaštite dužnika. Smatra da se podatak o blokadi računa ne može tretirati jednako kao zakonski zabranjen upit o stanju računa. Prema njegovu mišljenju blokade bi trebalo objavljivati jer “nijedno od bonitetnih izvješća ne daje podatak je li ili nije konkretan subjekt u blokadi računa na određeni dan. Taj podatak je samo u obrascu BON-2, a njega se ne može dobiti ako vlasnik računa nije odobrio”, kaže. Profesor Hrvoje Kačer s Pravnog fakulteta u Splitu ističe da je postojeće stanje samo logična posljedica slabe zaštite vjerovnika i pogodovanja dužnicima (posebno onim velikim ). Bernard Jakelić, v. d. ravnatelj HUP-a, podsjeća da HUP godinama ukazuje na problem nelikvidnosti. Ključno je, tvrdi, onemogućiti širenje nelikvidnosti jer mnogima uzrokuje zastoje u poslovanju. Prava adresa koja mora naći rješenje, ističe, Ministarstvo je financija.

Sudski registar

Treba kopirati Švicarsku!
Masovnom likvidacijom 19.000 tvrtki bez radnika pogodovat će se njihovim osnivačima koji su nagomilali neplaćene obveze, nastavljali poslovati preko novih tvrtki, a među njima su, navodno, i poznata imena koja su klasičnim prijevarama i nesavjesnim poslovanjem ostali dužni i po pola milijarde kuna. Ni najava povratka porezne potvrde koja će biti potrebna za osnivanje novih tvrtki neće riješiti problem, smatra odvjetnik Mićo Ljubenko. “Država se pobrinula da zaštiti sebe, ali nelikvidnost u dijelu poreznih dugovanja je tek manji udio u nelikvidnosti. Prema uzoru na Švicarsku Hrvatska bi trebala omogućiti da se u sudskom registru objavljuje zabilježba da je osnivač imao tvrtku s blokiranim računom koja je otišla u stečaj”, zaključuje.