Direktor Drvnog klastera Marijan Kavran upozorava Vladu da već kasni u discipliniranju Hrvatskih šuma – ona mora prekinuti višemjesečnu neizvjesnot koju trpi drvna industrija zbog najave Hrvatskih šuma o znatnom poskupljenju sirovina, što će srušiti konkurentnost i ugroziti poslovanje drvoprerađivača, upozorava.

Gubitak od 240 milijuna kuna, nastao odlukom Vlade o smanjivanju parafiskalne naknade za općekorisne funkcije šume, Uprava Hrvatskih šuma odlučila je namaknuti penaliziranjem drvnog sektora kroz skuplju sirovinu, opominje Kavran, poručivši Vladi neka stane u zaštitu izvozne industrije i privoli HŠ na provedbu kvalitetnog restrukturiranja radi smanjivanja troškova poslovanja. Tvrdi da je Klaster već dokazao HŠ-u da njihovi argumenti za poskupljenje ne stoje, pa Vlada mora intervenirati. Kavranu se ne sviđa ni to što je nedavno pri HGK ugašena asocijacija malih i srednje velikih tvrtki unutar drvnog sektora, čime su gurnute pod okrilje velikih kompanija, gdje će njihovi interesi biti prigušeni. Igor Leščić, direktor Drvoproizvoda iz Jastrebarskog, također upozorava da su reguliranje odnosa s Hrvatskim šumama kroz višegodišnje ugovore i sigurnije cjenike, stimulacija izrade finalnih proizvoda ali i izvoza, te aktivniji angažman gospodarske diplomacije neke od mjera koje Vlada mora krenuti provoditi namjerava li podržati drvnu industriju da opstane i razvija se u sve oštrijoj tržišnoj utakmici kad uđemo u EU. Njegova je tvrtka jedna od desetak drvoprerađivača (Galeković, Quercus, DI Zelina, Soldus, Drvometalija…) koje je ministar poduzetništva Gordan Maras uvrstio u studiju Procjena učinaka pristupanja Europskoj uniji na malo i srednje poduzetništvo kao ilustraciju o uspješnim tvrtkama koje većinu asortimana izvoze. No, bez logistike države teško da će izdržati udar konkurencije na jedinstvenom europskom tržištu. Ranjivi su zbog nepredvidivosti opskrbe sa sirovinama, a nakon pristupanja EU mogli bi biti izloženi velikim vanjskim kupcima. Nadaju se da će sklopiti ugovore s Hrvatskim šumama na pet do 10 godina, kako bi dobili barem početno razdoblje sigurne opskrbe, ali još nije poznato hoće li im Hrvatske šume, koje upravljaju s gotovo 80 posto šuma u državi, to omogućiti.

Na upit o tom problemu u Hrvatskim šumama su nam uzvratili tek kratko, da “do 3. srpnja ove godine nije potpisan niti jedan višegodišnji ugovor s drvno-prerađivačkom industrijom”. Kako je HŠ u resoru ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine, pitali smo ga može li i hoće li on utjecati na rješavanje te cjenovno-ugovorne problematike i bolju suradnju Hrvatskih šuma i drvne industrije, ali nismo dobili odgovor. Leščić ocjenjuje da je krajnji trenutak za uplitanje Vlade jer će se branša vrlo brzo naći na vjetrometini tržišta gdje pojedini proizvođači godišnje ostvaruju proizvodnju veću od one koju plasira ukupna hrvatska drvna industrija. Podsjeća da sektor zapošljava čak 33 posto od ukupnog broja radnoaktivnih u svim industrijskim granama. Već sam taj podatak, smatra, argument je za veću potporu. Strana konkurencija, premda znatno premašuje količine koje proizvodi hrvatska drvna industrija, redovito dobiva potporu svojih država. Sami se, opominje, ne mogu suprotstaviti takvo velikim ribama i zato je nužna konkretna reakcija Vlade i podrška kod investicija i kod poticaja za finalne proizvode za izvoz. Njegova tvrtka već izvozi u 15 zemalja, no s raspoloživim marketinško-komercijalnim snagama teško otvara nova tržišta iako ima ambiciju i može povećati proizvodnju za izvoz, navodi on, i opominje kako bi gospodarska diplomacija u veleposlanstvima, posebno na egzotičnim i bogatim lokacijama, morala postati servis proizvođačima za ulazak na ta tržišta. U Marasovoj studiji iznesen je podatak da je 830 malih i srednje velikih drvoprerađivača (bez tvrtki koje proizvode namještaj) u devet mjeseci 2011. ostvarilo ukupni prihod u visini 397 milijuna kuna, veći 10,8 posto nego u istom razdoblju godinu prije. U izvoz su prodali asortiman u vrijednosti 173 milijuna, što je čak 18,4 posto bolje nego u devet mjeseci 2010. godine.