Tvornica Borovo pokazala se prijelomnom točkom u odnosima premijera Andreja Plenkovića i vukovarskog gradonačelnika Ivana Penave i njegovog napuštanja HDZ-a. Obojica su, međutim, u pravu kada govore o ulozi države u njezinu poslovanju.

Tvrtka se održava iznad vode samo zahvaljujući izvanrednim prihodima od raznih kombinacija s imovinom, te kreditima za koje jamči država.

No, i posljednji takav u visini od 6,1 milijuna eura, reprogramiran krajem 2019. Borovo mora otplatiti za pola godine, a budući da se dosad ni Plenkovićeva Vlada, osim osiguranja pozajmice, nije bavila dugoročnim rješenjem, ni traženjem kupca (iako je bilo upita), iduća vlada vrlo brzo po formiranju morat će zauzeti stav što dalje s Borovom.

Proizvodnja obuće nije strateškog značaja za državu, ali zbog područja u kojem se nalazi, Borovo sa svojih 600 zaposlenih ima poseban status.

Prije odobrenja predzadnjeg dugoročnog kredita Vlada je tražila da Uprava u roku tri mjeseca izradi program restrukturiranja, no u međuvremenu se na to zaboravilo.

A da potencijala za tu proizvodnju ima pokazuje i činjenica da je njemačka Ricosta, koja tamo već nekoliko godina posluje, nedavno investirala 8 milijuna kuna u širenje proizvodnje.