Premijer Andrej Plenković i njegovi ministri već godinu i pol ponavljaju da u Hrvatskoj neće biti poreza na nekretnine, od kojeg su odustali u rujnu 2017. godine, ali su ipak na jučerašnjoj sjednici Vlade usvojili odluku koja među ostalima kao rješenje za nedostatak novca u obnovi zgrada nudi i uvođenje poreza na nekretnine.

Kako piše Novi list, Vlada je donijela Dugoročnu strategiju za poticanje ulaganja u obnovu nacionalnog fonda zgrada, u njoj je priznala da postoji problem nedostatak novca i niska isplativost tog posla, pa kao jednu od mjera koja bi mogla promijeniti takvo stanje, navodi i porezne olakšice za investicije u obnovu zgrada. Objašnjavaju i zašto se te olakšice ne bi mogle dati kroz porez na dohodak, i navode da bi porez na nekretnine mogao biti koristan izvor za nove poticaje.

Porezne olakšice

– S obzirom na višestruke javne koristi od održive obnove zgrada, pri oblikovanju poreza na nekretnine treba predvidjeti porezne olakšice za vlasnike nekretnina koji ulažu u rekonstrukciju i postižu ciljane građevinske i energetske standarde – crno na bijelo piše u Vladinoj strategiji koja je na snagu stupila jučer. Pojašnjava se da se takve olakšice mogu višestruko vratiti kroz povratne učinke potaknutih ekonomski aktivnosti, koje bi se dogodile u građevinarstvu zbog obnove zgrada, što bi utjecalo na povećanje javnih prihoda. Dakle, Vlada u strategiji priznaje da bi građane na ulaganje u energetsku obnovu zgrada mogle potaknuti porezne olakšice, a da bi ih mogli ostvariti, država bi im prvo trebala uvesti porez na nekretnine. Premijer i njegovi ministri naravno nisu jučer digli ruke ni za uvođenje poreza na nekretnine, ni za olakšice u tom nepostojećem porezu, nego tek za dokument koji kaže da bi to mogla biti jedna od mjera kojom će se poticati energetska obnova zgrada, što je hrvatska obveza i prema EU direktivama.

Strategija je na sjednici Vlade jednoglasno prihvaćena, a o njoj je uvodno nekoliko rečenica rekao potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornog uređenja HNS-ovac Predrag Štromar, čije je ministarstvo i predlagatelj te strategije. Njegova stranka najveći je protivnik uvođenja poreza na nekretnine još od 2012. kada je bila u koalicijskoj Vladi Zorana Milanovića i srušila je plan Slavka Linića da se taj porez uvede. Uz nekoliko udruga, HNS je bio najveći protivnik uvođenja poreza na nekretnine i 2017. godine, kad je on povučen iz Zakona o lokalnim porezima.

– Sigurno neće biti poreza na nekretnine u ovom mandatu vlade, a najvjerojatnije ni u idućem mandatu, govorio je samo prije nekoliko tjedana potpredsjednik Štromar i ako po tom pitanju nije promijenio mišljenje, onda je sigurno da nije pročitao Strategiju koju je uputio na Vladu. Ili planira riješiti nedostatak motiva za investicije u obnovu zgrada tek za deset godina, s obzirom na to da se u strategiji spominje razdoblje do 2050. godine. Isto se može zaključiti i za ostale članove Vlade. Zapravo je nemoguće da oni prouče svaki dokument koji im dođe na svaku sjednicu Vlade, ali to samo govori koliko su brojne strategije koje Vlada donosi udaljene od stvarnosti. Ta opcija za Hrvatsku je jednako porazna kao i ona u kojoj državna administracija možda i misli da bi porez na nekretnine bio dobar potez, ali ga ne uvodi zbog pritisaka određenih interesnih skupina.

Više o temi pročitajte ovdje.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost