Dogovor Vlade i vodećih poslovnih banaka o mjerama za ublažavanje položaja korisnika stambenih kredita uz valutnu klauzulu u švicarskim francima uz brojne pohvale izmamio je i veliko pitanje zašto se umjesto odabranim rješenjem nije reagiralo snižavanjem kamatnih stopa na te kredite. Ta je opcija ostala otvorena i prepuštena je pojedinačnim odlukama banaka, no sudeći po prvim reakcijama, malo je onih koji vjeruju da će banke doista spuštati kamate. U najjačoj oporbenoj stranci tako žale da se propustilo priliku da država dogovorom obveže banke na spuštanje kamatnih stopa.

“U vrijeme kada su banke ugovarale kredite u francima kamatne su stope bile neusporedivo niže i sada je itekako bilo prostora da ih se smanji i to najmanje za dva postotna boda čime bi se postiglo smanjenje utjecaja tečaja od 30 posto, a što bi rezultiralo sličnim efektom kao s ovim dogovorom o zamrzavanju tečaja, uz razliku da bi smanjenje kamata bilo trajno rješenje za razliku od ovoga čiji će se efekti osjetiti trenutno, do izbora”, ocjenjuje saborski zastupnik SDP-a Gordan Maras, za kojeg je dogovor Vlade i banaka zakašnjela reakcija čiju će cijenu, uz vremensku odgodu, platiti građani, korisnici kredita u švicarcima. Smanjenje kamatnih stopa zazivali su posljednjih tjedana najviše iz udruge Franak, koja je osnovana zbog pokušaja zaštite prava zaduženih građana, no i pojedini ekonomski analitičari. Žarko Primorac tako ponavlja kako bi jedino pravo rješenje za ovaj problem bilo smanjenje kamatnih stopa.“Sad jedino možemo očekivati da će se tržište zapravo samo od sebe smiriti i da će tečaj franka pasti sam od sebe”, kaže Primorac, koji nije uvjeren da će za postignutim modelom biti i odveć zainteresiranih klijenata. Tu će opciju, smatra, iskoristi samo oni koji su životno ugroženi i u ovom trenutku nemaju drugog izbora.

“Ovaj ugovor znači da je Vlada na neki način ucijenjena od strane banaka. Ovo nije ni privremeno, a kamoli trajno rješenje. Očekujemo od Vlade da ponovi pregovore”, kaže Tomislav Prpić iz udruge Franak. Po njegovom sudu, potpisani je memorandum Banskih dvora i bankara tek puko prebacivanje loptice u krizi s poslovnih sektora, odnosno banaka, na zadužene građane. “Imamo crno na bijelo da banke nemaju zaduženja u francima”, tvrdi Prpić i dodaje kako podatke i studiju namjeravaju vrlo skoro objaviti na svojim internetskim stranicama. Laburist Dragutin Lesar ocjenjuje kako je ovaj ugovor zapravo ne znači ništa novo dužnicima koji su digli kredite. “Ovo je njihov ‘balon’ koji će im prije ili kasnije pasti na glavu”, zaključuje šef laburista.Ilija Rkman iz Društva ‘Potrošač’ upozorava pak na slabost dogovora Vlade i banaka u segmentu jasnijeg definiranja situacije ako tečaj franka padne ispod zadanih 5,8 kuna. “Znači li to da će građani biti zakinuti ako tečaj padne ispod te razine”, pita se Rkman. Smatra kako su se dužnici našli u problemu zbog divljanja franka zato što Hrvatska nema institucije koje bi odredile što se može dogoditi s određenom valutom. SDP-ovac Maras upozorava i na nužnost uspostave kontrole nad maržama koje se bankama u slučaju kreditiranja građana dopušta mijenjeti bez objašnjenja. “Kao što je to slučaj s pravnim osobama i građanima, banke moraju dati uvid u mijenjanje kamatnih stopa, koje banke mijenjaju i kada nisu inicirane stanjem na tržištu”, pojašnjava Maras, zalažući se za hitno unapređenje tog područja rada banaka.