Kako bi spriječila cjenovne poremećaje na domaćem tržištu, Vlada je, nakon kukuruza, jučer uvela izvoznu carinu i na pšenicu od 98 eura po toni, a koja će na snazi biti do konca veljače iduće godine. Ministar poljoprivrede Petar Čobanković obrazložio je taj potez nastojanjem da se u uvjetima smanjene ponude i rasta cijene merkantilne pšenice zbog suše, destimulira izvoz preostalih zaliha domaće pšenice. Prema podacima koje je Čobanković iznio na sjednici Vlade, Hrvatska je imala dobru žetvu pšenice – požela je 750 tisuća tona, dok su potrebe na razini od oko 500 tisuća tona.No, uslijed suše i poplava koje su Europu pogodile u srpnju i kolovozu, očekuje se smanjenje ovogodišnje proizvodnje, što posljedično povlači porast cijena na burzama koje su, primjerice u Francuskoj, probile psihološku granicu od 200 eura po toni. Krajem srpnja veleprodajne cijene pšenice na hrvatskom tržištu dosegnule su najviše razine od 2001. godine od početka praćenja, te je iznosila 1,30 kuna po kilogramu, što je 33 posto više nego u isto vrijeme prošle godine. Rast cijena i povećana potražnja na inozemnim tržištima odrazile su se i na hrvatski izvoz pšenice koji je u prvih pola godine dosegao rekordnu vrijednost od 2001. godine. Izvezeno je 145 tisuća tona uz prosječnu izvoznu cijenu od 148 eura po toni. Izvoznom carinom od 98 eura po toni, očekuju u Vladi, povećala bi trošak domaćim izvoznicima pšenice i time ih obeshrabrila u izvozu pšenice, pa bi tržišni viškovi bili ponuđeni na domaćem tržištu. Time bi se ujedno stabiliziralo cijene i krajnjih proizvoda mlinske i pekarske industrije.Predložena mjera u skladu je s odredbama Svjetske trgovinske organizacije i sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, te Srednjoeuropskog sporazuma o slobodnoj trgovini.
Čobanković je obrazložio taj potez nastojanjem da se destimulira izvoz preostalih zaliha domaće pšenice
Kako bi spriječila cjenovne poremećaje na domaćem tržištu, Vlada je, nakon kukuruza, jučer uvela izvoznu carinu i na pšenicu od 98 eura po toni, a koja će na snazi biti do konca veljače iduće godine. Ministar poljoprivrede Petar Čobanković obrazložio je taj potez nastojanjem da se u uvjetima smanjene ponude i rasta cijene merkantilne pšenice zbog suše, destimulira izvoz preostalih zaliha domaće pšenice. Prema podacima koje je Čobanković iznio na sjednici Vlade, Hrvatska je imala dobru žetvu pšenice – požela je 750 tisuća tona, dok su potrebe na razini od oko 500 tisuća tona.No, uslijed suše i poplava koje su Europu pogodile u srpnju i kolovozu, očekuje se smanjenje ovogodišnje proizvodnje, što posljedično povlači porast cijena na burzama koje su, primjerice u Francuskoj, probile psihološku granicu od 200 eura po toni. Krajem srpnja veleprodajne cijene pšenice na hrvatskom tržištu dosegnule su najviše razine od 2001. godine od početka praćenja, te je iznosila 1,30 kuna po kilogramu, što je 33 posto više nego u isto vrijeme prošle godine. Rast cijena i povećana potražnja na inozemnim tržištima odrazile su se i na hrvatski izvoz pšenice koji je u prvih pola godine dosegao rekordnu vrijednost od 2001. godine. Izvezeno je 145 tisuća tona uz prosječnu izvoznu cijenu od 148 eura po toni. Izvoznom carinom od 98 eura po toni, očekuju u Vladi, povećala bi trošak domaćim izvoznicima pšenice i time ih obeshrabrila u izvozu pšenice, pa bi tržišni viškovi bili ponuđeni na domaćem tržištu. Time bi se ujedno stabiliziralo cijene i krajnjih proizvoda mlinske i pekarske industrije.Predložena mjera u skladu je s odredbama Svjetske trgovinske organizacije i sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, te Srednjoeuropskog sporazuma o slobodnoj trgovini.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu