Još prije mjesec i pol usvojen je je rebalans ovogodišnjeg državnog proračuna, kojim je okvirno javnim poduzećima iz Vlade naloženo da ostvarenu dobit iz poslovanja u prošloj godini uplate u državnu blagajnu, no niti u samim poduzećima do jučer nisu imali informacija koliki točno iznos dobiti će i morati uplatiti.

• 'Porezi su na meniju, a hoće li ih Vlada uzeti s menija, tek ćemo odlučiti'

Tek je okvirno, naime, bilo zacrtano da će se iz tog izvora na prihodovnoj strani u proračun skupi oko 500 milijuna kuna, no iz jučer usvojenog Plana upravljanja državnom imovinom za 2014. godinu na Vladi saznaje se da će taj iznos biti čak dva i pol puta veći od najavljenog. Javne i tvrtke u kojima država ima većinski ili manjinski udjel, kao i agencije i druge pravne osobe koje nisu proračunski korisnik ukupno će državi dati 1,233 milijarde kuna. No, ministarstvo financija neće povući i svu dobit tvrtkama, kako se to početkom godine najavljivalo i razmatralo. Uzet će im se, naime, 60 posto dobiti, što je nešto više nego je to primjerice učinila u 2011. Vlada Jadranke Kosor, koja je posljednja posezala za ovom mjerom, a koja je povlačila 50 posto dobiti. Najveći iznos u proračun će se sliti iz HEP-a, koji će od 891,7 milijuna kuna uplatiti 535 milijuna kuna.

I Hrvatska banka za obnovu i razvoj pripomoći će uplatom 189,3 milijuna kuna neiskorištenih sredstava iz prošle godine, a među one s najviše dobiti ubrajaju se još i Plinacro, Agencija Alan, Janaf i Končar Elektroindustrija. Ipak, načelno pravilo podjele dobiti u omjeru 60 naprama 40 posto ne vrijedi za sve na listi od ukupno 59 poduzeća i agencija. Tako će, primjerice, Agencija Alan uplatiti svu dobit iz 2013., 80 milijuna kuna, FIna dijeli 78 milijuna kuna dobiti po pola s državom, dok će DAB od ukupno 58,9 milijuna kuna proračunu prepustiti 17,2 milijuna, a zadržati 50,7 milijuna kuna. Na listi tvrtki i pravnih osoba koje su u obvezi raspodjele dobiti s državom ukupno ih je 59, a od toga ih je 38 lani poslovalo s dobiti, osam ih je iskazalo gubitak, dok za 13 njih u samom dokumentu nema navedenih podataka, no riječ je o tvrtkama koje prolaze procese predstečajnih nagodbi ili restrukturiranja, te onima koji nisu poslovali pozitivno. U toj skupini su, među ostalim, kutinska Petrokemija, Imunološki zavod, Sunčani Hvar, holding Đuro Đaković, ali i Ina, koja je u prošloj godini na koncu računovodstveno iskazala gubitak, što je ministru financija Slavku Liniću u jednom trenutku ozbiljno narušilo kalkulacije kako će s dobiti tvrtki iz državnog portfelja donekle pokrpati proračunski deficit i zadovoljiti očekivanja Europske komisije.

Ipak, Linić u ovom slučaju može biti zadovoljan jer ne samo da je uspio nadomjestiti procjenjivanju dobit iz naftne kompanije, nego će se iz portfelja od dividendi i viška sredstava uspjeti "iscijediti" i znatno više nego što je planirao rebalansom. To više što se potkraj prošle godine, kada je već bilo izgledno da će država posegnuti za ovim modelom otvoreno govorilo kako u poslovnom sektoru posežu za revidiranjem financijskih izvješća, kako bi dobit koju moraju uplatiti bila što manja. Uplata dobiti ne podrazumijeva samo da će tvrtkama ostati manji iznos za investicijske projekte koje također od njih traži Vlada, kako bi se potaknulo pozitivne trendove, nego u većini slučajeva znači i novo zaduživanje kako bi se obveza prema vlasniku i proračunu mogla provesti. Uplate, kako stoji u Planu upravljanja, tvrtke i drugi obveznici ovog davanja, trebaju realizirati do konca prosinca ove godine.

Trinaest bez podataka
Pitanje je na koncu jedino zna li još ministar Linić da će uprihoditi toliko veći iznos iz dobiti društava u državnom vlasništvu nego je planirao. U jučer usvojenom programu konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2017. godine kojeg je izradio i predstavio sam ministar Linić, novi iznos od 1,233 milijarde kuna, naime, nije unešen. Na stavkama strukturnih mjera za smanjenje prekomjernog deficita, naime, idalje se računa po starome, odnosno na 500 milijuna kuna od dobiti i fiskalni učinak od 0,15 posto BDP-a, a taj prihod biti će jednokratan, jer se ne predviđa povlačenje dobiti u naredne dvije godine. Na listi tvrtki i pravnih osoba koje su u obvezi raspodjele dobiti s državom ukupno ih je 59, a od toga ih je 38 lani poslovalo s dobiti, osam ih je iskazalo gubitak, dok za 13 njih u samom dokumentu nema navedenih podataka, no riječ je o tvrtkama koje prolaze procese predstečajnih nagodbi ili restrukturiranja, te onima koji nisu poslovali pozitivno. U toj skupini su, među ostalim, kutinska Petrokemija, Imunološki zavod, Sunčani Hvar, holding Đuro Đaković, ali i Ina, koja je u prošloj godini na koncu računovodstveno iskazala gubitak, što je ministru financija Slavku Liniću u jednom trenutku ozbiljno narušilo kalkulacije kako će s dobiti tvrtki iz državnog portfelja donekle pokrpati proračunski deficit i zadovoljiti očekivanja Europske komisije.

Ipak, Linić u ovom slučaju može biti zadovoljan jer ne samo da je uspio nadomjestiti procjenjivanju dobit iz naftne kompanije, nego će se iz portfelja od dividendi i viška sredstava uspjeti "iscijediti" i znatno više nego što je planirao rebalansom. To više što se potkraj prošle godine, kada je već bilo izgledno da će država posegnuti za ovim modelom govorilo kako u poslovnom sektoru posežu za revidiranjem financijskih izvješća, kako bi dobit koju moraju uplatiti bila što manja. Uplata dobiti ne podrazumijeva samo da će tvrtkama ostati manji iznos za investicijske projekte koje također od njih traži Vlada, kako bi se potaknulo pozitivne trendove, nego u većini slučajeva znači i novo zaduživanje kako bi se obveza prema vlasniku i proračunu mogla provesti. Uplate, kako stoji u Planu upravljanja, tvrtke i drugi obveznici ovog davanja, trebaju realizirati do konca prosinca ove godine.

Jednokratan prihod
Pitanje je na koncu jedino zna li još ministar Linić da će uprihoditi toliko veći iznos iz dobiti društava u državnom vlasništvu nego je planirao. U jučer usvojenom programu konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2017. godine kojeg je izradio i predstavio sam ministar Linić, novi iznos od 1,233 milijarde kuna, naime, nije unešen. Na stavkama strukturnih mjera za smanjenje prekomjernog deficita i dalje se računa po starome, odnosno na 500 milijuna kuna od dobiti i fiskalni učinak od 0,15 posto BDP-a, a taj prihod biti će jednokratan, jer se ne predviđa povlačenje dobiti u naredne dvije godine.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost