EN DE

Vlada i SDP traže zabranu ovrhe cijele plaće dužnika

Autor: Sandra Bartolović
14. svibanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Sudska je praksa da se sva uplaćena sredstva ovršenika tretiraju kao gotov novac

Raširena sudska praksa koja omogućuje da se dužnicima (ponajviše po kreditima) koji svoje financijske obaveze ne ispunjavaju uredno ovrši čitav iznos plaće ili mirovine, umjesto Ovršnim zakonom propisanih (ali neprecizno definiranih) trećina, odnosno polovina primanja ovršenika, gotovo istodobno nagnala je i Vladu i najveću opozicijsku stranku, SDP, da predlože izmjene tog zakona u dijelu koji se odnosi na ograničenje ovršnog iznosa.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Izmjene zakona
SDP će već u srijedu u saborsku proceduru uputiti svoj prijedlog izmjena Ovršnog zakona, dok će na Vladu u četvrtak iz Ministarstva pravosuđa stići sličan prijedlog izmjena. SDP-ovac Josip Leko, koji je uime svog Kluba zastupnika pripremio prijedlog izmjena zakona, napominje kako je ona vrlo važna sa stajališta socijalne sigurnosti radnika s obzirom na to da se donose sudske odluke prema kojima se zaposlenima s tekućeg računa ili štedne knjižice “skida” iznos cijele plaće. Naime, sudska je praksa sva sredstva uplaćena na tekući račun ili štednu knjižicu ovršenika tretirati kao gotov novac, bez obzira na pravnu osnovu tih primanja, što znači da se u cijelosti plijeni plaća ili mirovina ovršenika, pa čak i dječji doplatak ili druga primanja koja bi trebala biti izuzeta od ovrhe. Takva se praksa, pojašnjava Leko, protivi i temeljnoj ustavnoj odredbi prema kojoj je Hrvatska i socijalna država, kao i članku 55. u kojem se zaposlenom garantira pravo na zaradu radi osiguranja slobodnog i dostojanstvenog života sebi i obitelji, odnosno ustavotvorac ga je zaštitio od mogućnosti da ne prima plaću nedovoljnu za dostojanstven život. Leko napominje da u zakonu ne postoji izričita odredba da se primanja na tekući račun i štednu knjižicu smatraju plaćom zbog čega sudovi novac, odnosno plaću koja sjedne na štednu knjižicu ili tekući račun smatraju štednjom. Stoga tražimo da sudovi poštuju odredbu da se može skidati trećina plaće i s tekućeg i sa štedne knjižice, čime bi se pomalo podmirivala dugovanja ovršnom vjerovniku, ali bi se zadržavanjem dvije trećine plaće štitila i socijalna sigurnost radnika, koji sve više dolaze pod udar Ovršnog zakona jer ih velika većina živi na kredit, ističe Leko, predlažući stoga izričitu zakonsku zabranu skidanja cijelog iznosa plaće s tekućeg računa i knjižice. Ministrica pravosuđa Ana Lovrin potvrdila nam je kako je njeno ministarstvo prihvatilo upozorenja sindikata da se radnicima ovršuje čitava plaća zbog čega će i Vlada u četvrtak ići prema Saboru s izmjenama Ovršnog zakona. Vladine izmjene, pak, uklonit će mogućnost da se vlastitom, svojevoljnom izjavom građana dopusti ovrha na cijeloj plaći.

Raširena sudska praksa koja omogućuje da se dužnicima (ponajviše po kreditima) koji svoje financijske obaveze ne ispunjavaju uredno ovrši čitav iznos plaće ili mirovine, umjesto Ovršnim zakonom propisanih (ali neprecizno definiranih) trećina, odnosno polovina primanja ovršenika, gotovo istodobno nagnala je i Vladu i najveću opozicijsku stranku, SDP, da predlože izmjene tog zakona u dijelu koji se odnosi na ograničenje ovršnog iznosa.

Izmjene zakona
SDP će već u srijedu u saborsku proceduru uputiti svoj prijedlog izmjena Ovršnog zakona, dok će na Vladu u četvrtak iz Ministarstva pravosuđa stići sličan prijedlog izmjena. SDP-ovac Josip Leko, koji je uime svog Kluba zastupnika pripremio prijedlog izmjena zakona, napominje kako je ona vrlo važna sa stajališta socijalne sigurnosti radnika s obzirom na to da se donose sudske odluke prema kojima se zaposlenima s tekućeg računa ili štedne knjižice “skida” iznos cijele plaće. Naime, sudska je praksa sva sredstva uplaćena na tekući račun ili štednu knjižicu ovršenika tretirati kao gotov novac, bez obzira na pravnu osnovu tih primanja, što znači da se u cijelosti plijeni plaća ili mirovina ovršenika, pa čak i dječji doplatak ili druga primanja koja bi trebala biti izuzeta od ovrhe. Takva se praksa, pojašnjava Leko, protivi i temeljnoj ustavnoj odredbi prema kojoj je Hrvatska i socijalna država, kao i članku 55. u kojem se zaposlenom garantira pravo na zaradu radi osiguranja slobodnog i dostojanstvenog života sebi i obitelji, odnosno ustavotvorac ga je zaštitio od mogućnosti da ne prima plaću nedovoljnu za dostojanstven život. Leko napominje da u zakonu ne postoji izričita odredba da se primanja na tekući račun i štednu knjižicu smatraju plaćom zbog čega sudovi novac, odnosno plaću koja sjedne na štednu knjižicu ili tekući račun smatraju štednjom. Stoga tražimo da sudovi poštuju odredbu da se može skidati trećina plaće i s tekućeg i sa štedne knjižice, čime bi se pomalo podmirivala dugovanja ovršnom vjerovniku, ali bi se zadržavanjem dvije trećine plaće štitila i socijalna sigurnost radnika, koji sve više dolaze pod udar Ovršnog zakona jer ih velika većina živi na kredit, ističe Leko, predlažući stoga izričitu zakonsku zabranu skidanja cijelog iznosa plaće s tekućeg računa i knjižice. Ministrica pravosuđa Ana Lovrin potvrdila nam je kako je njeno ministarstvo prihvatilo upozorenja sindikata da se radnicima ovršuje čitava plaća zbog čega će i Vlada u četvrtak ići prema Saboru s izmjenama Ovršnog zakona. Vladine izmjene, pak, uklonit će mogućnost da se vlastitom, svojevoljnom izjavom građana dopusti ovrha na cijeloj plaći.

Ništavni ugovori
Vladinim prijedlogom izmjena eksplicitno će se utvrditi da su takvi ugovori ništavni. Radi zaštite obitelji ili pojedinca od bankrota zakonom će se poništiti takvi ugovori, kaže Lovrin, a visina ovrhe će se limitirati u prosjeku na trećinu plaće ako je riječ o manje-više prosječnim plaćama, no prema onim višima u ovršnom postupku bit će elastičniji odnos tako da će ovrha ovisiti i o visini plaće ovršenika. Naime, pojasnila je ministrica, ako netko ima plaću 20 tisuća kuna, a dužan je novac, njegov egzistencijalni minimum za život sigurno nije trećina te plaće pa će mu se s računa skidati veći iznos.

Autor: Sandra Bartolović
14. svibanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close