Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić u četvrtak je kazao kako će Hrvatska slijediti europsku i svjetsku praksu i postupno zabranjivati jednokratnu plastiku.

Uvodi se zabrana određenih plastičnih proizvoda (pribor za jelo, tanjuri, slamke…) za jednokratnu uporabu za sve zemlje članice EU od 2021., a  Hrvatska ide u tom smjeru, naglasio je.

"Naša uredba o širenju depozitnog sustava ide u tom smjeru. Jednokratnu plastiku treba jednostavno iskorijeniti iz okoliša. Hrvatska će tu slijediti najbolju europsku i svjetsku praksu", poručio je Ćorić, napomenuvši da "želimo biti zemlja koja će i dalje biti u svjetskom i europskom vrhu po turizmu, a to znači zaštita okoliša Hrvatske bez alternative".

Industrija, međutim, ne dijeli takvo mišljenje i ne podupire potez Europske komisije o zabrani jednokratne plastike.

"Smatramo da je donesen ishitreno i bez provedene procjene utjecaja na okoliš. Ovime će se neopravdano zatvoriti brojna radna mjesta, a alternativni proizvodi bit će lošiji za okoliš od postojećih", upozorava Gordana Pehnec Pavlović, pomoćnica direktora Sektora za industriju i IT HGK i tajnica Udruženja industrije plastike i gume. Ističe da se problem plastičnog otpada neće riješiti zabranama, već suradnjom svih dionika i promjenom ponašanja potrošača.

'Plastičari i gumari' čine 5% prerađivačke industrije u Hrvatskoj, ostvarili su 2017. oko 5,6 milijardi kn prihoda. Više od 700 tvrtki u sektoru ima 8200 radnika.