Predstavnici vodećih banaka danas bi se na poziv Vlade ponovno trebali sastati kako bi razmotrili nove mogućnosti ublažavanja problema otplate (stambenih) kredita uzrokovanih jačanjem švicarskog franka. Prvi paket mjera, kojim je omogućeno smanjenje rata produljenjem ročnosti, donesen je prije mjesec i pol nakon što je franak probio granicu od šest kuna.

Kako su se u međuvremenu tenzijama oko eura zbog straha od širenja dužničke krize pridružile i drame oko državnog duga SAD-a, CHF je kao često utočište u situacijama nestabilnosti premašio i 6,5 kuna. Je li realno da nova runda razgovora iznjedri mnogo više od prve? Većina financijaša smatra da nije i stoga je nesklona brzopletim potezima, to prije što su posljednji izvori pritisaka na rast švicarca ipak popustili nakon dogovora republikanaca i demokrata u SAD-u.

Vlada, međutim, ima potrebu demonstrirati socijalnu osjetljivost makar i još jednim apelom bankama, pogotovo s obzirom na procjene da je 30-ak milijardi kuna svih kredita u CHF raspoređeno u 70-80 tisuća kreditnih partija.

“Moguća rješenja mogu se formulirati ovako i onako, ali izbor se svodi na tri opcije”, kaže prvi čovjek jedne veće banke. Prva je ustrajanje na poštivanju individualnih ugovora i preuzetih rizika, druga je da se “otme onima koji su se bolje dogovorili”, a treća je na teret poreznih obveznika. Nijedna nije bez mane. Za početak, individualna (ne)sposobnost otplate češće je vezana uz gubitak posla/prihoda nego valutu kredita. Vezano uz očekivanja od novog sastanka možda treba podsjetiti na izjavu ministrice financija koja je još u lipnju rekla da Vlada ne može preuzeti individualni rizik ni banaka ni građana, ali je svjesna da je to velik problem i nastoji pomoći koliko može.