Jučer su stupile na snagu izmjene Zakona o sudskom registru kojima se na ‘mala vrata’ uvodi mogućnost za vjerovnike da se namire iz imovine gospodarskih subjekata koji su već izbrisani iz sudskog registra jer nisu tri godine za redom predavali financijska izvješća Fini! No, od mogućnosti koja se po novome smiješi vjerovnicima, mnogo je zanimljivije da je u zakonske izmjene pretočeno jedno praktično rješenje koje uvelike tangira zapravo bivše vlasnike izbrisanih tvrtki. Navodno iz tih redova mnogi svoju bivšu imovinu već sudski potražuju. Konkretnije, bivši su vlasnici za likvidacijski postupak sad dobili jedno novo rješenje problema koji se i pojavio nakon što su tvrtke izbrisane, pa tako i njihove obveze, i to uz pretpostavku da nemaju imovinu, a potom se pokazalo da ona postoji.

Tisuće izbrisanih

U vezi toga, kažu naši sudski izvori, postoje i rizici od mogućih zlouporaba, pa nova rješenja dolaze kao spas. Naime, dosad je Fina dostavila popise trgovačkom sudstvu, u više rundi, koji sadrže na tisuće tvrtki koje treba brisati po članku 70. Zakona o sudskom reguistru (potkraj 2010.). Trenutačno nije poznato koliko postoji slučajeva u kojima postoji imovina, a zapravo nema tzv. titulara vlasništva jer je društvo izbrisano, no riječ je o ‘igri’ velikih brojki. U prvom je valu lani izbrisano 30-ak tisuća subjekata, a navodno tijekom ove godine još nekoliko tisuća. Primjerice, u sudskom registru Trgovačkog suda u Zagrebu u ovoj je godini po službenoj dužnosti sukladno navedenom članku brisano oko 13. 000 tvrtki dok je  u postupku brisanja još oko 3.500 tvrtki. No, na kraju 2013. Financijska agencija najavljuje i novu rundu svojih prijedloga za brisanje. Naši izvori navode da je u Fininoj najavi riječ o oko 13 tisuća novih subjekata koji ne ispunjavaju obvezu iz Zakona o računovodstvu, pa bi u konačnici iz registra moglo ukupno biti izbrisano oko 50 tisuća subjekata. Stoga i novo rješenje pred Božić dolazi mnogim dionicima doslovno kao ‘poklon pod bor’. Iako i vjerovnici i vlasnici ugaslih tvrtki dobivaju jasniju proceduru kako da realiziraju svoj interes u pogledu imovine subjekata koji više ne postoje, po nekima su više nagrađeni vjerovnici. “Vjerovnici spavaju, a poslije kukaju. Oni su ti koji trebaju razbiti pretpostavku da imovine nema. U tu svrhu mogu navesti, primjerice, da se vodi ovršni postupak ili radni spor zbog neisplate plaće. Čim se vidi da ima imovine, registarski sud ne ide dalje”, kaže naš sugovornik.

Ipak, pokaže li se nakon brisanja da subjekt ima imovine, ona će se podijeliti u okviru likvidacijskog postupka, te će likvidator voditi postupak podjele imovine. Pritom je toj imovini sad dodijeljen status likvidacijske mase čime je riješeno pitanje kako voditi postupak nad imovinom izbrisanog subjekta. S druge strane, kad je riječ o vjerovnicima,  postupak će se voditi po stečajnim pravilima o naknadnoj diobi!

Kao stečajni postupak

Nova zakonska pravila primijenit će se reatrokativno, drugim riječima odnositi će se na sve završene postupke. Takvo je rješenje prevagnulo kako vjerovnici u započetih postupcima likvidacije ne bi bili dovedeni u nepovoljniji položaj u odnosu na vjerovnike koji će biti stranke u postupcima koji će biti pokrenuti nakon stupanja na snagu ovoga Zakona. Što se tiče države kao mogućeg kandidata za vlasnika naknadno pronađene imovine, ona je ovdje na ‘repu događanja’. Nakon izvjesnih rasprava o tome je li posrijedi imovina koja treba pripasti državi, pobijedilo je rješenje da bi to značilo eksproprijaciju imovine. Tako će državi takva imovina u finišu poslužiti za punjenje državnog proračuna tek pod uvjetom da se ne jave niti vjerovnici niti vlasnici.