Uprava Podravke će početkom idućeg tjedna otputovati u Mađarsku na sastanak s Upravom OTP Banke, a zamjenik predsjednika Uprave Miroslav Vitković dobio je instrukcije od Nadzornog odbora kako razriješiti enigmu zvanu 47 milijuna kuna navodnog depozita kod te banke.

Podravka je izgubila dokumentaciju o depozitu, a kad ga je htjela povući, depozit nije funkcionirao. Odmah su se pojavila i medijska nagađanja da je razlog tome što je Podravka, zapravo, preuzela obvezu Fime prema OTP banci. Riječ je o sumnjama da Podravka duguje mađarskoj banci 200-tinjak milijuna kuna, koliko se Fima zadužila radi 10,6 posto Podravkinih dionica. To ne želi komentirati Ljubo Jurčić, predsjednik Nadzornog odbora Podravke, no potvrđuje da nešto ne štima. “Uprava Podravke ima zadatak u Mađarskoj preuzeti kopiju ugovora između Podravke i OTP banke. Tek tada će biti poznat financijski status Podravke. Uvredljivo je za Podravku što još nije uspjela dobiti informacije od OTP banke. Podravka je partner mađarske banke i mora znati kakve su joj obveze prema tom ugovoru”, kaže Jurčić, navodeći da je to inače uobičajena praksa među partnerima kad se izgubi neki dokument.

Domaće obveze poznate
“Kad utvrdimo odnos Podravke s OTP-om znat ćemo možemo li vratiti novac i neutralizirati štetu ili je po tome ugovoru depozit otplata neke veće obveze koja Podravki povećava financijski rizik i štetu”, kaže nam Jurčić i dodaje: “OTP se time ne optužuje i ne istražuje se njihov interes, nego Podravku zanima što je stvarno ugovoreno kao obveza Podravke kao i odgovornost onoga koji tvrdi da se radi o depozitu”. Time aludira na Zdravka Šestaka, bivšeg predsjednika Uprave Podravke, koji je proljetos dao taj depozit. Jurčić tvrdi da Podravka nema nepoznanica oko štete iz transakcija s domaćeg terena. Kompanija je dobila kopije dokumenata od domaćih banaka po kojima su nastale razne obveze. Umjesto dva ugovora o financiranju mjenicama od 115 i 107 milijuna kuna, koji su sklopljeni između Erste Factoringa i Fime (kojima je Podravka preuzela mjeničnu obvezu), danas postoji samo onaj od 107 milijuna kuna, a dug od 115 milijuna kuna je zatvoren. No, s obzirom na Podravkin kredit od 80,6 milijuna kuna Fimi, osiguran založnim pravom na dionice tvornice Mirna, Podravka ima ukupnu štetu od Fime od oko 200 milijuna kuna. Procjenuje da bi se mogla pola namiriti iz “Fimine imovine i portfelja dionica”. “Dionica Mirne ne kotira na burzi i ne može se reći koliko vrijedi, no računamo na 40-ak milijuna kuna”, kaže Jurčić i dodaje da dokumenti dobijeni od Fime pokazuju da je Podravka na početku imala 54 posto zaloga na dionicama Mirne, a zaključno ih u papirima ima 38 posto.

Od SMS-a 5 mil. kuna
“Prema SMS-u je bilo više indirektnih i direktnih kredita, no zatvoreno je sve osim kredita od 65 milijuna kuna. Taj kredit plasiran je u trenutku kad je tvrtka bila prezadužena. SMS ide u stečaj s dubiozama od oko 150 milijuna kuna, ima skromnu imovinu i naplatit će se 10-ak posto potraživanja. Podravka će tako nadoknaditi oko 5 milijuna kuna”, kaže Jurčić.Transakcije između Podravke i SMS-a definirane su raznim ugovorima, od aneksa ugovora o zajmu između Podravke i Fime, aneksa ugovora između Podravke, Plurisa i Validusu do sporazuma o zasnivanju založnog prava s tvrtkom Pluris. Jurčić zaključuje da su zatvorene sve obveze SMS-a osim 65 milijuna kuna kredita iz veljače 2009. dobijenog za mandata Šestaka. Tako za Podravku identificirana i locirana šteta iz afere Spice iznosi oko 310 milijuna kuna, tajming upućuje na mandat Šestaka, a pitanje je samo što skriva ugovor s mađarskom bankom koja je suvlasnik Mola i s čijim se menadžerima nedavno susretao bivši potpredsjednik Vlade Damir Polančec.

Tajne ugovora

I HNB bez odgovora
Tajne ugovora s OTP-om nije uspio doznati ni HNB koji je službeno od mađarskog regulatora HFSA zatražio dokument. Umjesto toga, HNB je dobio beznačajne papire, poput ‘transfer certificatea’ u kojem je vidljivo tek da se obveze prema Merrill Lynchu prenose na OTP, ali ne i detalje.

Sve informacije o Podravci na jednome mjestu pronađite klikom na link – PODR (Podravka d.d.)

Budućnost uz AI

Kako AI mijenja tržište rada i hoće li AI vještine biti novi kriterij u zapošljavanju?

Održivo upravljanje kulturnim prostorom

Nova inovacija na tvrđavama: Šibenik predvodi digitalnu renesansu baštine