Od početka prošle godine u Hrvatskoj je sklopljeno 16 izvansudskih sporazuma u postupcima stečaja potrošača, a od ukupno 1.082 postupka pokrenuta pred savjetovalištima Financijske agencije (Fina) u njih 67 posto izdane su potvrde o neuspjelom sklapanju nagodbi dužnika s vjerovnicima.

Prema podacima Fine, od 1. siječnja 2016. do 27. studenog 2017. pokretanje izvansudskog postupka zatražili su 1.079 građana i tri obrtnika, odnosno osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost, a njihova dugovanja premašuju 680 milijuna kuna.

Naime, uz zahtjev za pokretanje postupka, dužnik mora priložiti i popis svoje imovine te ukupnih neplaćenih obveza, iz čega proizlazi da osobe koje su zatražile pokretanje postupka imaju ukupno 6.307 vjerovnika, a duguju im ukupno 680,38 milijuna kuna. 

Najviše postupaka pokrenuto je pred savjetovalištem u Zagrebu, njih 585, odnosno 54 posto, a slijede Osijek s 91 predmetom, Pula 72, Split 50, te Rijeka, u kojoj je stečaj zatražilo 46 osoba, pokazuju nedavno objavljeni podaci Fine.

Na Zagreb se odnosi i najveći dio prijavljenih nepodmirenih obveza – više od 304 milijuna kuna ili oko 45 posto ukupnih prijavljenih dospjelih nepodmirenih obveza u svim postupcima.

Po iznosu prijavljenih dugovanja slijedi Split, u kojem je prijavljeno više od 93 milijuna kuna ili oko 14 posto svih prijavljenih nepodmirenih obveza. 

Iznos dugovanja u postupcima pokrenutima u savjetovalištu u Osijeku je 59,2 milijuna kuna, a slijedi savjetovalište u Dubrovniku u kojem je u 13 postupaka prijavljeno više od 38 milijuna kuna dugovanja, pokazuju podaci Fine. 

U Zagrebu je izdano i najviše potvrda o neuspjelom sklapanju izvansudskog sporazuma – 323 od ukupno 725 ili gotovo 45 posto. Istodobno, pred savjetovalištem u Zagrebu sklopljena je četvrtina izvansudskih sporazuma, odnosno njih četiri od ukupno 16.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

No, iz Fine napominju kako se, osim u jednom slučaju, radi o izvansudskim sporazumima koji su sklopljeni samo s dijelom potrošačevih vjerovnika. U slučaju kada izvansudski sporazum nije sklopljen sa svim potrošačevim vjerovnicima, uz sklopljeni izvansudski sporazum potrošaču se izdaje i potvrda o neuspjelom sklapanju izvansudskog sporazuma, kažu iz Fine.

Inače, zakon kojim je omogućen osobni bankrot – Zakon o stečaju potrošača – stupio je na snagu 1. siječnja 2016. godine i po njemu taj postupak mogu zatražiti građani ili obrtnici, odnosno osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost.

Da bi se postupak pokrenuo, osoba mora biti nesposobna najmanje 90 dana uzastopno ispuniti jednu ili više dospjelih novčanih obveza u ukupnom iznosu većem od 30 tisuća kuna.

Stečaj potrošača može zatražiti i obrtnik, pod uvjetom da nema više od 20 vjerovnika, da ne duguje više od 100 tisuća kuna, nema obveza iz radnih odnosa koje proizlaze iz obavljanja djelatnosti te nije već pokrenuo predstečajni ili stečajni postupak.

Postupke stečajeva potrošača vode sudovi, no zakon određuje da se prije pokretanja sudskog postupka u izvansudskom postupku pokuša postići nagodba između dužnika i vjerovnika, i to u jednom od 21 savjetovališta u sklopu Fine u svim hrvatskim županijama.