Prije godinu dana najveća briga gospodarstvenika bila je eksplozija cijene plina. Iz dana u dan stizali su vapaji da im se pomogne, jer računi koje su dobivali od opskrbljivača preko noći rasli i po četiri do sedam puta.

Upozoravali su da će se sve to neminovno preliti i na građane, jer s tolikim skokom cijena neće moći zadržati cijene svojih proizvoda i usluga. To je doprlo do Vlade, te je u prvom paketu interventnih mjera početkom 2022. među 5 milijardi kuna, uglavnom usmjerenih kućanstvima, poduzetnicima osigurano 600 milijuna kuna (skoro 80 mil. eura) za tzv. plinske vaučere.

Mjera je odmah pozdravljena, čak su i kriteriji bili nešto labaviji i omogućili pomoć i tvrtkama neovisno o tomu ima li dugova za plin, jer su se vaučerima pokrivale razlike u cijeni plina izravno opskrbljivačima.

Posebno pozitivnim poduzetnici su isticali neuobičajeno brzu obradu podataka i aktivaciju vaučera, no već nekoliko prvih mjeseci svi su ostali u nevjerici zbog brojki o odazivu poduzetnika. Čak i polovicom prošle godine, kada su cijene plina bile na vrhuncu, nije se povećao broj korisnika, pa je i sada, dva mjeseca prije nego istekne rok za korištenje ove mjere, situacija porazna.

Od osiguranih 600 milijuna kuna, prema najnovijim podacima koje smo dobili iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, iskorišteno je niti trećina, točnije svega 185 milijuna kuna (24,6 milijuna eura).

Kada je mjera uvedena i objavljen javni poziv, procjena je nadležnih, s obzirom na velik interes, bila da bi vaučere moglo zatražiti oko 45 tisuća poduzetnika. Danas u Ministarstvu gospodarstva i Hamag-Bicrou, koji operativno provodi ovu mjeru, mogu samo konstatirati kako plinske vaučere koristi tek 6.386 poduzetnika.

Do isteka roka za korištenje ovih subvencija poduzetnicima je preostalo tek malo više od dva mjeseca (do 31. ožujka), a prema informaciji koju je Poslovni dnevnik dobio iz Ministarstva gospodarstva, o produljenju roka se ne razmišlja, već će novac koji ostane neiskorišten uglavnom biti usmjeren za ublažavanje energetskog siromaštva kućanstava.

“S obzirom na izmjenu načina utvrđivanja energije isporučenog plina koja je stupila na snagu 30. rujna 2022., po kojem se subvencija sad obračunava, za isporučenu energiju iskazanu pri gornjoj ogrjevnoj vrijednosti koja je približno 11% viša u odnosu na energiju iskazanu pri donjoj ogrjevnoj vrijednosti, dio sredstava namijenjenih za poduzetnike u procijenjenoj vrijednosti od oko 60 milijuna kuna bit će iskorišten za izdašnije subvencioniranje kućanstava”, stoji u odgovoru Ministarstva.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Očekuju da će se, s obzirom na aktualno zahlađenje te najavu niskih temperatura, određeni broj novih poduzetnika još prijaviti i iskoristiti subvenciju za preostala tri mjeseca.

Neiskorištena sredstva, poručuju iz Ministarstva gospodarstva, bit će utrošena za smanjivanje energetskog siromaštva građana i za poduzetnike koji kupuju toplinsku energiju iz centralnih i zatvorenih sustava sukladno Uredbi o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije.

Takva najava iz Ministarstva gospodarstva neće zadovoljiti mnoge u redovima gospodarstvenika koji su potiho računali da će, kada se okonča spomenuti rok korištenja mjere, taj financijski paket pomoći biti prenamijenjen za neke druge oblike ublažavanja poskupljenja energije i energenata.

Promjeni uvjeta nadali su se i veliki korisnici plina, kojima mjera nije bila dostupna, te su na kraju posegnuli za povećanjem cijena. No, oni kojima je mjera primarno bila namijenjena za ublažavanje krize nisu je iskoristili. U HGK-u pojašnjavaju da je više razloga što se to dogodilo.

Šćulac Domac: Štedjelo se
”Blaža zima i manja potrošnja, a u odnosu na prošlu godinu potrošnja je manja za 15 do 25%, ovisno o energentu, jedan je od razloga. Također, štedjelo se s potrošnjom energenata, a i cijene energenata u odnosu na razdoblje kada se Uredba donosila sada su znatno manje. Jedan od razloga je i taj što je riječ o de minimis potpori, što znači da tvrtke koje su ih već prije iskoristile u neke druge svrhe, nisu bile u mogućnosti koristiti ih za ovu vrstu potpore”, pojašnjava direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac Domac.

Po njoj, sredstva koja ne budu iskorištena, trebalo bi iskoristiti opet za gospodarstvo. ”Bitno je naglasiti da je riječ o sredstvima od prodaje emisijskih jedinica CO2, koje prikuplja Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, i s obzirom na to da se ta sredstva primarno generiraju od strane industrije, mišljenja smo da ih treba preusmjeriti natrag u sektor prerađivačke industrije, u cilju dekarbonizacije, povećanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije”, ističe Marija Šćulac Domac.

Da nije aktualne epizode s poskupljenjima koja prate uvođenje eura, za koje su kao razlog navođena i poskupljenja energenata, a koja su iz Vlade pratila najave mogućeg ukidanja subvencija onima za koje se utvrdio da su cijene neopravdano digli, ostat će pitanje bi li Vlada tražila drugi način da se sredstva namijenjena za vaučere preusmjeri gospodarstvu.

Iz podataka Ministarstva doznaje se da je, prema NKD klasifikaciji, skoro četvrtina poduzetnika koji su koristili vaučere dolazila iz kategorije “ostale uslužne djelatnosti”, njih 1481. Slijede poduzetnici iz sektora trgovine na veliko i malo (1115 ili 18%), prerađivačke industrije (932 ili 15%), smještaja i ugostiteljstva (698 ili 11%), a iz sektora poljoprivrede ih je 628 (10%), građevinarstva 334 (5%), te iz sektora zdravstvene i socijalne skrbi 199 (3%) i poslovanja nekretninama (154 ili 2%).

Iz Zagreba 23%
Od ukupnog broja onih koji su posegnuli za subvencijom troškova plina očekivano najveći dio dolazi iz kategorije mikro poduzetnika, njih 3758 ili 59%.

Najveći broj vaučera raspoređen je tvrtkama s kopnenog dijela Hrvatske, gdje se plin kao energent i najviše troši, pa je 23% usmjereno poduzetnicima u Gradu Zagrebu i 10% u Zagrebačkoj županiji, gotovo 14% iskoristili su poduzetnici iz Virovitičko-podravske županije, 9,5% u Međimurju…