Ministarstvo zdravstva uskoro će objaviti Pravilnik o pristanku obaviještenog pacijenta na zdravstvene postupke, jedan od najvažnijih dokumenata koji regulira temeljna prava pacijenata, a usko je vezan uz odštetne zahtjeve u zdravstvu. Pravilnik čeka se već gotovo četiri godine jer je njegovo donošenje obveza prema Zakonu o zaštiti prava pacijenata koji je na snazi od 2004. godine. Kako doznajemo iz izvora bliskih Ministarstvu zdravstva, prijedlog pravilnika je konačno pred dovršetkom, a stručnu podlogu za njegovu izradu dala je novoosnovana Agencija za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu. Informirani pristanak jedno je od temeljnih prava pacijenata. Prema odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, svaka osoba u ostvarivanju zdravstvene zaštite ima pravo na slobodan izbor između više mogućih oblika medicinskih intervencija koje mu ponudi doktor medicine, odnosno doktor stomatologije, osim u slučaju neodgodive intervencije čije bi nepoduzimanje ugrozilo život i zdravlje osobe ili izazvalo trajna oštećenja. Informirani pristanak, obrazac kojeg potpisuje pacijent, uključuje pravo pacijenta da bude upućen i informiran o karakteru i ozbiljnosti svoje bolesti, općoj prirodi, rizicima i ozbiljnosti predloženog tipa liječenja ili zahvata, mogućnostima uspješnog liječenja, dostupnosti i rizicima alternativnih metoda liječenja, te eventualno o eksperimentalnoj prirodi predloženog zahvata ili liječenja. Prema navedenom prijedlogu Pravilnika, obrazac koji bi pacijenti potpisivali sastojao bi se od dva dijela, obveznog adnimistrativnog dijela te kvalitativnog dijela koji će biti drukčiji za svaku bolest i postupak. Kvalitativni dio sadrži opis postupaka, popis očekivanih rezultata, opis komplikacija i nuspojava te opis alternativnih terapija u slučaju nepristanka.

U hrvatskom zdravstvu pismeni pristanak potpisuje se u većini ustanova, no budući da do sad nije propisano na koji način, uglavnom se potpisuju uniformirani obrasci u stilu “pristajem na sve što ćete mi raditi u sklopu mog liječenja”, što uopće nije pravovaljano i ne znači zapravo ništa, a istodobno je vrlo nezgodno kad su u pitanju odštetni zahtjevi nastali kao posljedica liječenja na koje pacijent zapravo nije pristao, odnosno ne bi pristao kad bi ga se pitalo. “Pacijent od sad suodlučuje o svom liječenju temeljem razumijevanja medicinskog postupka i temeljem vlastite procjene uspješnosti liječenja, a ne samo liječnikove procjene, što je ujedno i definicija liječenja po Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji”, ističe Mirjana Nasić, ravnateljica Agencija za kvalitetu i akreditaciju. M. Nasić pojašnjava da pristanak obavještenog pacijenta ima tri dijela: pravni, stručni i lingvistički. Pravni se odnosi na zadovoljenje pravnih normi prema postojećim propisima, a stručni na navode očekivanih ishoda liječenja, nuspojava i komplikacija koje daju stručnjaci koji se bave liječenjem pojedinih bolesti, navodeći koristi i alternativne postupke. Lingvistički dio podrazumijeva razumljivost teksta koja pak ovisi o velični i obliku slova, složenosti rečenica, uporabi laičkih izraza, količini teksta… “Kvaliteta obrasca ovisi i o lingvističkoj korektnosti, jednostavnosti hrvatskog a ne latinskog jezika, načinu obraćanja pacijentu u prvom licu umjesto u trećem, a uključuje i dovoljno vremena i povoljne okolnosti u kojima je pacijent dobio informaciju da je može usvojiti te pristati na postupak. U idealnoj situaciji, kad pacijent želi suodlučivanje potrebno je da razumije rizike ili težinu bolesti, rizike, koristi i alternativne mogućnosti liječenja, da može procijeniti prednosti i nedostatke postupka te sudjelovati u odlučivanju do one mjere do koje sam želi”, kaže Nasić. Predviđa se da će Agencija za kvalitetu dati upute za izradu obrazaca medicinskih ustanova.