Prema Fini, 31. prosinca 2019. u blokadi je bilo 237.311 građana sa 16,8 milijardi kuna neizvršenih osnova.

Najviše je bilo onih s dugom do 10.000 kuna, čak 105.567 građana, dok je onih s dugom većim od milijun kuna bilo 1.476. Njihov udjel u broju građana iznosi tek 0,6%, no duguju 6,9 milijardi kuna što je 40% ukupnog duga građana. U usporedbi sa stanjem krajem 2018., iznos duga smanjen je u svim kategorijama, osim prema središnjoj državi i JLS-ima te širokoj kategoriji "svih ostalih vjerovnika".

To znači smanjenje duga građana prema bankama za oko 700 mil. kn., odnosno udio toga duga preklani je u ukupnom dugu bio 33,6%, zatim polovicom 2019. je smanjen za 0,4% te je na kraju 2019. pao na 31% i iznosio 5,9 milijardi kuna.   Udio duga prema svim financijskim institucijama bio je 35,7%, tako da na leasing i factoring društva otpada 135,12 milijuna kuna, na osiguravajuća društva 509 milijuna kuna te na kartične kuće 146 milijuna kuna.

Prema visini duga slijedi dugovanje prema središnjoj državi s udjelom od 17,2% (iznosi 3,2 milijarde), građanima kao vjerovnicima (3,9% ili 653 milijuna kuna), osiguravajućim društvima (3%), te tvrtkama u području informacija i komunikacija (2,8%), s tim da se veći dio toga duga odnosi na telekomunikacijske tvrtke.

Dug građana prema telekomima iznosio je 312,8 milijuna kuna i veći je od duga s osnove potrošnje električne energije i plina (94,6 milijuna kuna) te opskrbe vodom i uklanjanja otpadnih voda i gospodarenja otpadom (172,6 milijuna kuna). Općenito, više od 86 tisuća građana ima dug prema tvrtkama čija je pretežita djelatnost u području J – Informacije i komunikacije, u koje su svrstani i teleoperateri, prema kojima dug ima 58.156 građana.

I dalje dominiraju osnove u trajanju duljem od godinu dana, kako po broju građana (udio 78% ili 184.995 građana), tako i po iznosu neizvršenih osnova (udio 89% ili 14,97 mlrd. kn). No, za 4% smanjio se udio duga građana u trajanju iznad 360 dana i posljedično povećani su udjeli duga koji se odnose na kraća razdoblja u odnosu na raniju godinu.

Broj blokiranih građana i iznos duga najviše je smanjen u segmentu od 10.000 kn do 25.000 kuna duga, odnosno broj je smanjen za 15,1% i dug za 14,9%, što je najveće smanjenje duga promatrano prema iznosu. Ukupno je bez blokade bilo 92,5% računa (6.816.093), a blokiranih 554.395. Do 1. siječnja 2011. tek 1% računa (6433) građana bio je izuzet od ovrhe, a zadnja je brojka 643.394.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“