Uredbom o Zakonu o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena električne energije, Vlada je ograničila prihod od prodaje električne energije na 180 eura po megavatsatu (MWh).

Za prihode iznad te granice određuje se uplata u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Uredba se naslanja na uredbu Vijeća EU-a o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije.

EU je odredio gornju granicu tržišnih prihoda od 180 eura po megavatsatu kao jedinstvenu gornju granicu u cijeloj EU, kako bi očuvao standard građana i funkcioniranje gospodarstva.

Do 30. lipnja
Prema Vladinoj uredbi, višak tržišnih prihoda iznad te granice koji ostvaruju energetski subjekti na temelju sklopljenih ugovora o prodaji električne energije na veleprodajnom tržištu električne energije, smatra se prihodom RH, a njime upravlja i raspolaže Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, isključivo za namjenu samoopskrbe kućanstava električnom energijom, izgradnjom fotonaponskih modula u iznosu do 50%.

Ministar gospodarstva Davor Filipović kaže da se prihod na temelju danas donesene uredbe procjenjuju na pola milijarde kuna, a da su poduzeća koja su obuhvaćena uredbom godinama uzimala poticaje HROTE-a (Hrvatski operator tržišta energije), a onda bez naknade izašla iz sustava.

Dosad je u RH priključeno oko 5000 fotonaponskih modula u kućanstvima, a u sljedećih godinu dana procjenjuje se prikupljanje sredstava za sufinanciranje novih 20.000 modula ukupne snage 360 tisuća kilovatsati. Uredba bi se trebala primjenjivati do 30. lipnja 2023.

Vlada je donijela i Uredbu o izmjeni Zakona o obveznim odnosima. Kako je objasnio ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, s obzirom na povećanje kamatne stope ECB-a od donošenja Zakona o izmjenama Zakona o obveznim odnosima, ocijenjeno je da bi visina stope zateznih kamata za ostale odnose (koji nisu odnosi između trgovaca, odnosno trgovaca i osoba javnog prava) negativno utjecala na ekonomsko-socijalni položaj građana.

Stoga se, radi zaštite interesa građana, predlaže smanjenje broja postotnih poena koji se dodaju na referentnu stopu Europske središnje banke s pet postotnih poena na tri.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Definiranje morskih plaža
Vlada je utvrdila i prijedlog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, kojim se definiraju bolji mehanizmi zaštite pomorskog dobra i uvode veća prava i dužnosti upravitelja tim dobrom te povećava transparentnost u upravljanju njegovim gospodarskim korištenjem.

Navodeći glavne novosti iz prijedloga novog zakonskog okvira, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver naglasio je da je prijedlog zakona izrađen u okviru NPOO-a, jer je važeći zakon iz 2003. pokazao da uz dobra ima i neka manje dobra rješenja.

Istaknuo je da se novim zakonom uvode novosti u postupku davanja koncesija na pomorskom dobru radi usklađivanja sa zakonom o koncesijama, kao i da se ukidaju koncesijska odobrenja, a uvode dozvole koje daje predstavničko tijelo jedinica lokalne samouprave na temelju natječaja, na rok od pet godina.

Definiraju se i morske plaže, sidrišta i privezišta, pri čemu se kod plaža vodilo računa o zadovoljavanju javnog interesa tako da se stupanj ograničenja opće upotrebe svede na minimum kako bi plaže kao pomorsko dobro i opće dobro zaista bile dostupne svima pod jednakim uvjetima.