Prema preliminarnim podacima HNB-a, u drugom ovogodišnjem tromjesečju zabilježen je pozitivan saldo na tekućem računu u bilanci plaćanja u iznosu od 152 milijuna eura, što je za 116 milijuna eura više u odnosu na isto razdoblje lani (kada je po prvi puta zabilježen višak na tekućem računu u drugom tromjesečju).

Najveći pozitivan doprinos značajnom poboljšanju u drugom tromjesečju došao je od povećanja suficita na računu sekundarnog dohotka koji je u promatranom razdoblju dosegnuo 472 milijuna eura (167 mil. eura odnosno 55% više nego u istom tromjesečju lani). Pritom su prihodi ostalih sektora na podračunu sekundarnog dohotka (gdje se evidentiraju i sredstva iz EU fondova) iznosili 636 mil. eura zabilježivši rast od gotovo 25% na godišnjoj razini.

U skladu s očekivanjima, pozitivan doprinos poboljšanjima na tekućem računu platne bilance došao je s računa usluga gdje je ostvareni višak premašio 2 mlrd. eura što je za 92 mil. eura više (4,8%) u odnosu na drugo tromjesečje lani. To je prvenstveno posljedica ostvarenih prihoda od putovanja (turizam) koji su dosegnuli 2,1 mlrd. eura zabilježivši rast na godišnjoj razini za 103 mil. eura ili 5,3%. Potonje i ne iznenađuje obzirom da je ove godine s rasporedom Uskrsnih blagdana ranije započela turistička predsezona, doprinoseći tako rastućem suficitu tekućeg računa u drugom ovogodišnjem tromjesečju. Pozitivan doprinos došao je i s podračuna primarnog dohotka čiji se deficit smanjio na 406 mil. eura (1,4% niže u odnosu na drugo tromjesečje lani). Tako je zabilježen daljnji rast prihoda od naknada zaposlenima s osnove rada u inozemstvu koji je dosegnuvši iznos od 271 mil. eura porastao za više od 14% na godišnjoj razini. Naposljetku, negativan saldo na računu roba umanjio je pozitivan doprinos spomenutih podračuna (primarnog i sekundarnog dohotka te računa usluga).

Naime, razmjerno snažniji rast uvoza od izvoza roba (5,2% odnosno 3,1%) rezultirao je produbljivanjem manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom do razine 1,9 mlrd. eura. Tako je u odnosu na drugo tromjesečje lani deficit na podračunu roba pogoršan za 149 mil. eura ili 8,4% ukazujući na i dalje visoku uvoznu ovisnost hrvatskog izvoza.

Promatrano kumulativno u posljednja četiri tromjesečja saldo tekućeg računa u bilanci plaćanja zabilježio je suficit u iznosu od 4,6% BDP-a (snažno potpomognut evidentiranim gubicima banaka na računu primarnog dohotka uzrokovanih CHF konverzijom).

Na razini cijele 2016. godine, osim rekordne turističke sezone u pogledu ostvarenja prihoda od putovanja na računu usluga, očekuju se i veća sredstva iz EU fondova (čime će pozitivan doprinos stići i s računa sekundarnog dohotka). Stoga će Hrvatska i četvrtu godinu zaredom zaključiti s pozitivnim saldom na tekućem računu platne bilance, no isti će biti značajno niži u odnosu na 2015. godinu obzirom da će izostati (izdašni) učinak CHF konverzije.