Nacionalno vijeće za praćenje provedbe nacionalnog antikorupcijskog programa u svojem prvom godišnjem izvješću koje podnosi Saboru posebno ističe da nije prihvatilo izvješće Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave. Kao razlog navode nedovoljne podatke o izvršenju obveza DKOM-a. Koliko god to zvučalo nevjerojatno s obzirom na to da je Komisija isticana od predstavnika Europske komisije kao primjer antikorupcijskog djelovanja, Nacionalno vijeće upoznaje Sabor s ocjenom da nije zadovoljno s izvješćem Komisije kojom rukovodi Goran Matešić.

Opća ocjena
U DKOM-u to jučer nisu komentirali, a čini se da su konsternirani lošim tretmanom njihova izvješća od Nacionalnog vijeća. Taj je primjer vrlo ilustrativan za stil rada Nacionalnog vijeća, a predstojeću raspravu u Saboru mogla bi pratiti i afera. Prema izvorima Poslovnog dnevnika, DKOM-ovo je izvješće odbijeno jer se pozivalo na vlastitu mrežnu stranicu koja je financirana sredstvima EU i ocijenjena “peticom”, no to je bio razlog da ga većina članova ne prihvati čemu se priklonio navodno i profesor Željko Horvatić. S druge strane prihvaćeno je izvješće bivšeg ministra zdravstva Nevena Ljubičića koji, kaže naš izvor, nije znao navesti čak ni broj kreveta u bolničkom sustavu. Nacionalno vijeće ukupno je razmatralo izvješća 15-ak državnih tijela, svih koji su zaduženi za provođenje mjera iz nacionalnog antikorupcijskog programa. Istaknulo je opću ocjenu, a izbjegnulo ocjenu pojedinačnog rada čime otvara pitanje svrhe takvog djelovanja, ali i rada drugih. Navođenjem opće ocjene: “lani su učinjeni znatni napori u ostvarivanju ciljeva i zadataka iz Nacionalnog programa borbe protiv korupcije od svih nositelja zadataka, ali su još nedovoljno vidljivi postignuti rezultati tog djelovanja”, rijetko tko može biti zadovoljan, a čut će se što će reći saborski zastupnici. Nacionalno vijeće pozvalo se na manjak sistemskih rješenja, pa zbog toga traže reakciju Sabora i stručnu pomoć u radu novim članovima Vijeća. Time zapravo prebacuju lopticu odgovornosti na tajništvo Sabora gdje navodno leži krivnja za dio zadataka koje Nacionalno vijeće nije ispunilo. U pogledu načina rada objašnjavaju da Nacionalno vijeće nije djelovalo između sjednica, a kao posljedica toga pojavljuje se izostanak s dnevnog reda Nacionalnog vijeća niza pritužbi i mišljenja o pojavama korupcije dobivenih od kompanija i građana. Ta se pitanja na Nacionalnom vijeću uopće nisu razmatrala kao da se država ne nalazi pred najvećim političkim izazovom suzbijanja korupcije. Također pitanje obrade izvješća koja im “serviraju” državna tijela u vezi s antikorupcijskim aktivnostima nije stručno riješeno. Nacionalno vijeće nema službu preko koje bi s njima ostvarivalo kontinuiranu komunikaciju, a bez stručne pomoći navode da “nema ni mogućnosti odgovarajućih analitičkih obrada dobivenih izvješća i priprema sjednica na kojima se raspravljalo o tim izvješćima”.

Nezainteresiranost
Poteškoće u radu Nacionalnog vijeća, koje kulminiraju navedenom nemogućnošću analitičkih obrada izvješća, nisu ga ipak spriječile da zaključi kako postoje znatne razlike među tijelima koja im podnose svoja izvješća, a tiču se pristupa, metodologije, učinkovitosti i praktičnoj upotrebljivosti poduzetih antikorupcijskih mjera na zakonodavnom i provedbenom planu. Nacionalno vijeće navodi da je raspravljalo o razlikama koje postoje između 15 državnih tijela nositelja borbe protiv korupcije. Riječ je o izvješćima DORH-a, USKOK-a, Ureda za javnu nabavu i DKOM-a, HFP-a, Vrhovnog suda i ključnih Vladinih resora koja su analizirali, ali ne objašnjava zašto ne ocjenjuju način i rezultate njihove provedbe akcijskih planova što je jedna od zadaća. Pored toga, u kuloarima se priča da je dio bivših članova Nacionalnog vijeća krajnje nezadovoljan što se ono više bavilo formom nego sadržajem, a pritom kritiziraju nezainteresiranost koja je prevladala kod Nacionalnog vijeća za očitovanje na prijedloge važnih zakona kao što je bio propis o tajnosti podataka.

Roglić predstavljao poslodavce

U Nacionalnom vijeću za praćenje nacionalnog antikorupcijskog programa, uz predsjednicu Ružu Tomašić koja više nije zastupnica, djelovali su još od zastupnika Emil Tomljanović, Velimir Pleša, Ingrid Antičević-Marinović i mr. Nikola Ivaniš. Poslodavce je predstavljao gospodarski savjetnik predsjednika države Branko Roglić, inače USKOK-ov pouzdanik iz afere sa stečajnom upraviteljicom Blankom Tuđen-Mazuth. Sindikalni predstavnik bio je Stjepan Kolarić, a uz Zorislava Antuna Petrovića kao predstavnika civilnog sektora i profesora Željka Horvatića imenovani su bili i Jasminka Trzun iz HGK-a kao predstavnica stručnjaka te Marija Udiljak kao predstavnica medija. Članovima Vijeća prestao je mandat, a pitanje je kad će biti imenovani novi članovi.