Tko su investitori koji su upisali i uplatili gotovo 80 milijuna kuna vrijednosti novih dionica Instituta IGH u drugom krugu dokapitalizacije i time postali vlasnicima 40 posto temeljnoga kapitala u srijedu poslije podne je i službeno objavljeno iz kompanije. Sa 60.000 upisanih dionica, odnosno 60ak posto ukupno prodanih ruski je biznismen Veniamin Mezhibovskiy postao vlasnikom 22,7 posto dionica odnosno glasačkih prava u IGHu. On je generalni direktor tvrtke Saturn Gas Turbine koja radi opremu za Gazprom.

Taj je ruski biznismen u Hrvatskoj već realizirao neka ulaganja (jedno od njih bilo je u vinograde, a navodno posjeduje i kuću na Kvarneru) a zbog njegovih veza s Gazpromovim tvrtkama nakratko se zavrtjela i neslužbena priča o Gazpromu kao kupcu. To bi naravno trebalo otvoriti vrata ruskog tržišta hrvatskim građevinarima. Po 15.000 dionica u drugom krugu upisale su dvije zagrebačke tvrtke u vlasništvu Vlade Čovića, jednog od utjecajnijih poduzetnika sa šibenskog područja Zagreb Montaža i ZGMontag. Svaka od njih time je stekla 5,7 posto glasačkih prava u IGH-u. Uz njih, u dokapitalizaciji su sudjelovala i 173 zaposlenika IGH, putem IGHESOP-a, a zajedno su upisali 3920 dionica i tako stekli nešto manje od 1,5 posto vlasništva. U priopćenju koje je kompanija uputila Zagrebačkoj burzi ističe se da je IGH “u postupku registracije novoupisanih dionica pri Središnjem klirinško depozitarnom društvu (SKDD)”. Skupštinska odluka o povećanju kapitala zbog zahtjeva dijela dioničara za utvrđivanjem njezine ništavnosti još nije provedena u Sudskom registru, a za SKDD to je temeljni dokument za upis novih dionica/dioničara. Na samu dokapitalizaciju, dakle, još nije stavljena točka, a je li vjerojatnost da se ona poništi samo u domeni teorije, teško je procijeniti. Dotada će se u poslovnim krugovima očito raspredati o naravi investicijskih odluka dvaju investitora koji bi odskora na listi najvećih dioničara trebali zauzeti prva mjesta. Među financijašima koji prate sektor građevinarstva i vodeće kompanije u njemu, trenutno postoje značajne zadrške oko investicijskih motiva novih dioničara.

Većina ih ističe kako ne vjeruju da bi čelnik IGH Jure Radić i njegovi saveznici prepustili kontrolu nad kompanijom. “Kupnja manjinskih paketa ne vuče baš na zaključak da su u IGH dokapitalizacijom ušli strateški investitori”, kaže jedan analitičar dodajući kako za tvrtkama iz i oko građevinskog sektora trenutno nema baš potražnje pa ne isključuje da s dva nova dioničara zapravo postoje “širi dogovori”. Usto, 80 milijuna kuna je za IGH relativno malo novca, ističe. Zaduženost Instituta (uključujući obveze povezanih društava kao nositelje projekata velike vrijednosti) procjenjuje se na oko 1,5 milijardi kuna, a da mnogi projekti koji počivaju na zaduženjima nisu u fazi da nose i prihode. Već to sugerira da se dokapitalizacijom doista ne rješavaju problemi IGH i da će njegovo financijsko restrukturiranje još potrajati. U prilog tome govori i činjenica da već 8. lipnja na naplatu dolazi 84 milijuna kuna komercijalnih zapisa(11,1 milijun eura). Zbog svega je nedugo nakon najave skupštine na kojoj se odlučivalo o dokapitalizaciji tvrtka sazvala još jednu skupštinu na kojoj će se odlučivati o izdanju zamjenjivih obveznica. Ta bi se skupština trebala održati u subotu. Prijedlog IGH je da veličina izdanja bude 195 milijuna kuna, a referentna mjera za konverziju (dijela izdanih) obveznica u dionice bila bi upisna cijena dionica u dokapitalizaciji – 760 kuna. Zasad nije jasno koji će temeljni kapital biti polazište za tu skupštinu.