U Hrvatskoj je u komercijalnim smještajnim objektima u veljači ove godine boravilo 14,7 posto više turista koji su ostvarili 15,4 posto više noćenja nego u istom mjesecu prošle godine, a porasti su pritom zabilježeni i s domaćim i stranim turistima, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.

Za poraste u veljači ove godine zaslužno je ukupno 164,2 tisuće turista i njihovih 368,8 tisuća noćenja, od čega se po 56 posto dolazaka i noćenja odnosi na strane turista, kojih je došlo 93,4 tisuće ili 21,3 posto više nego u lanjskoj veljači, a i veći porast od 22,3 posto ostvarili su s 206,1 tisućom noćenja.

Među stranim turistima najviše noćenja ili 16.8 posto u veljači su ostvarili Slovenci, koje s udjelom od 10,6 odnoso 10,1 posto slijede Austrijanci i Talijani, te Nijemci s udjelom od 8,5 posto i turisti iz Bosne i Hercegovine s 7,5 posto od ukupnih stranih noćenja.

Domaći su turisti ostvarili nešto niže stope rasta, od 7 posto sa 71 tisućom dolazaka u komercijalne smještajne objekte te od 7,6 posto s 162,6 tisuća noćenja.

Prema vrstama smještajnih komercijalnih objekata 66,7 posto svih noćenja u ovoj veljači ili 246 tisuća ostvareno je u hotelima, koji su time u plusu od 17,2 posto u odnosu na lanjsku veljaču, a poraste noćenja zabilježile su i gotovo sve druge vrste tog smještaja, pri čemu se ističe smještaj u kućanstvima (privatni ili obiteljski) u kojem je bilo 47,1 tisuća noćenja ili 18 posto više.

Najveća zanimljivost među vrstama komercijalnog smještaja za veljaču ove godine je ogroman porast noćenja u kampovima, od čak 78,7 posto, iako se tu radi o još relativno malim brojkama od oko dvije tisuće noćenja.

Ukupno je turistima u veljači ove godine u Hrvatskoj bilo dostupno 41.133 soba, apartmana i mjesta za kampiranje s ukupno 92.395 stalnih kreveta, od čega je u hotelima bilo 23 tisuće soba s 44 tisuće kreveta.

Podaci DZS-a pokazuju i da su domaći turisti najviše noćenja ostvarili u Zagrebu, Opatiji, Splitu, Dubrovniku, Zadru, Rijeci i Svetom Martinu na Muri, dok su strani najviše birali Zagreb, Opatiju, Dubrovnik, Umag, Novigrad, Rovinj i Split.

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?