Poslovni dnevnik samo nekoliko mjeseci uoči ulaska Hrvatske u Europsku uniju pokrenuo je projekt Hrvatska 2020. oko kojeg je angažirao široki krug velikih i malih poduzetnika, uglednih menadžera, investitora, znanstvenika, istraživača, inovatora, konzultanata i studenata da kažu onima koji pišu državne strategije kamo da gledaju i koje putove da otvaraju.

Hrvatska strategija rasta u europskom okruženju trebala bi ukazati na to gdje leže razvojne prilike, a što su iluzije i bacanje novca. Projekt Poslovnog dnevnika Hrvatska 2020 ima za cilj uključivanje svih društvenih elita u promišljanje o tome gdje će Hrvatska biti do kraja desetljeća. I dok Europska unija svoje ciljeve zna i ima ih jasno definirane na području zaposlenosti, energetike, ekologiije, obrazovanja, poduzetništva, inovac ija, razvoja i istraživanja, regionalnog razvoja…, Hrvatska ih tek treba točno definirati. Jasno je tek da smo po većini kriterija na samome dnu europske ljestvice, a negativna poduzetnička i investicijska klima ne pružaju nam razlog za optimizam. Poslovni dnevnik pokušat će pridonijeti jasnijem sagledavanju hrvatske sadašnjosti i budućnosti, perspektiva razvoja, ali i pronalaženja novog, drugačijeg, modela gospodarskog rasta – pametnog, održivog i uključivog.

Kao prvi korak u okviru projekta Hrvatska 2020., proveli smo online anketu “Prilike za istraživanje i inovacije u Hrvatskoj” i time aktivno uključili više od 1000 ljudi u projekt. Odabrali smo upravo ovu temu budući da je ulaganje u istraživanje i razvoj i korištenje sredstava EU fondova u tu svrhu izuzetno važno za gospodarski razvoj, posebice kad se zna da je Hrvatska prema vlastitim ulaganjima u istraživanje i razvoj koja iznose 0,73% bruto domaćeg proizvoda pri dnu ljestvice europskih zemalja.

Na uzorku od ukupno 1019 ispitanika, posjetitelja web izdanja Poslovnog dnevnika (Poslovni.hr), inače najčitanijeg poslovnog portala u Hrvatskoj, provjerili smo stavove povezane s potencijalom Hrvatske za razvoj temeljen na društvu znanja do kraja desetljeæa. Otkrili smo što javnost smatra kljuènim za orijentaciju na razvoj i istraživanje, koji gospodarski sektori imaju najviše izgleda postati hrvatska “pametna specijalizacija” i koliko u orijentaciji na istraživanje i razvoj možemo oèekivati od strukturnih fondova Europske unije.

Može li Hrvatska postati društvo znanja koje donosi rast gospodarstva? Unatoč trenutačnim nepovoljnim gospodarskim prilikama, samo 22% ispitanika smatra da Hrvatska do kraja desetljeća nema izgleda postati ekonomija utemeljena na znanju ili barem postaviti osnove za takav razvoj. Ostalih 78% vjeruje da potencijal postoji, s tim da se kod većine radi o uvjetnom optimizmu. Tako samo 18% ispitanika smatra da će do ekonomskog razvoja Hrvatske temeljenog na  znanju svakako doći, dok čak 52,2% drži da je takav razvoj možda i moguć, ali da ovisi o politici, a 7,9% uspjeh vezuje uz dovoljno novca. Ovakva struktura odgovora ukazuje na to da se ključnim faktorom uspjeha ne smatra novac, nego politička volja da se krene u tom smjeru.

Zanimljivo je da najviše vjere u razvoj Hrvatske kao društva znanja pokazuju studenti i umirovljenici od kojih 23,8% odnosno 26,4%, vjeruje da će Hrvatska svakako postati društvo znanja, dok su s druge strane najmanje povjerenja u takav razvoj situacije pokazali nezaposleni od kojih tek svaki deseti smatra ovakav scenarij vjerojatnim.

Ideja razvoja Hrvatske kao društva znanja regionalno najmanje bezuvjetne podrške dobiva na jugu, odnosno u Dalmaciji (14,9%), gdje je i najzastupljeniji stav o ključnoj ulozi politike. Tako čak 62,1% ispitanika iz ove regije smatra da je ekonomija temeljena na znanju možda i ostvariva, ali da ovisi o politici. S druge strane, najviše povjerenja u Hrvatsku i njen razvoj u sljedećem desetljeću pokazali su oni koji u njoj ne žive – osobe iz inozemstva. Gotovo četvrtina (23,4%) ispitanika iz inozemstva vjeruje u to da će se Hrvatska tijekom sljedećeg desetljeća svakako razvijati na osnovi znanja, ali je i kod njih nazastupljeniji stav da je takav razvoj možda moguć ali uz političku volju (47,7%). Ključnim za uspjeh u orijentaciji Hrvatske na istraživanje i razvoj je strategija države. Ovaj stav ima 56,7% ispitanika.

Poduzetnička inicijativa je na drugom mjestu kao presudni čimbenik (21,9%), slijede strana ulaganja (12,6%) i na kraju ulazak u EU kojeg najvažnijim za orijentaciju zemlje na istraživanje i razvoj smatra tek 8,7% anketiranih. Ulazak u EU kao okidaè nove razvojne orijentacije nešto èešæe navode ispitanici iz Dalmacije (14,9%) i osobe mlaðe od 30 godina (11,6%). 

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

Iako se ulazak u EU ne percipira kao osobito važan za razvoj orijentacije na istraživanje i razvoj, uloga EU fondova svakako jest kljuèna za financijsku potporu i pokretanje investicijskih projekata. Pitali smo ispitanike smatraju li da u EU fondovima ima dovoljno programa za istraživanje i inovacije u hrvatskim tvrkama: 52,3% anketiranih smatra da je takvih programa dovoljno, 15,7% drži da su programi tu, ali ne u dovoljnom broju, 9% je uvjerenih da nema dovoljno programa, dok 23% anketiranih ne može procijeniti.

Zanimalo nas je i što naši posjetitelji misle o potencijalu gospodarskih sektora kao budućih nositelja gospodarskog razvoja Hrvatske (što treba biti hrvatska pametna specijalizacija?). Stoga su zamoljeni da od ponuđenih gospodarskih sektora odaberu jedan za koji smatraju da ima najviše šanse postati hrvatska specijalnost. Sa čak 37,8% glasova sudionika našeg istraživanja, turizam i ugostiteljstvo odabrani su kao najprosperitetniji sektor za istraživanje i razvoj. Na drugom i trećem mjestu su IT i industrija hrane i pića za koje se odlučilo 14,7%, odnosno 14,0% anketiranih. Zanimljivo je da se pri vrhu ljestvice nije našao niti jedan od četiri hrvatska gospodarska sektora koja već sada ostvaruju značajnu dodanu vrijednost: farmacija, telekomunikacije, energetika i financije. Osim energetike čiji potencijal za pametnu specijalizaciju vidi 6,6% ispitanika, razmjerno malo glasova dobili su farmaceutska industrija (3,5%), telekomunikacije (1,5%) i financije, tek 0,6%.

Zamolili smo ispitanike da daju prijedloge za tzv. pametnu specijalizaciju. Kao i u prethodnom pitanju, najveći broj odgovora odnosi se na  turizam, često u kombinaciji s pratećim područjima poput uzgoja zdrave hrane, održivog razvoja općenito, ali i specifičnije kao zdravstveni turizam. Većina ispitanika upravo turizam u kombinaciji s uzgojem organskih namirnica i prerađivačkom industrijom vidi kao komparativnu prednost Hrvatske kojom bi se ne samo potaknulo zapošljavanje i promovirao pozitivan identitet zemlje, nego i otvorila mogućnost izvoza takvih jedinstvenih proizvoda u inozemstvo.

U anketi  pretežno sudjelovali imućniji i obrazovaniji

U anketi prevladavaju muškarci (77,8%), dok su žene odgovarale u manjoj mjeri. U anketi je sudjelovalo najviše ispitanika izmeðu 30 i 39 godina (31,8%), a najmanje mlaðih od 20 godina (4,3%) i starijih od 60 godina (5,5%). Prema obrazovnoj strukturi ispitanika njih 66,8% je visoko obrazovano, a sa srednjom školom svega ih je 27,6%. Prema zaposlenju prevladavaju zaposlenici (27,4%) te rukovoditelji (13,2%) i studenti (12,1%). Gotovo svaki deveti ispitanik vlasnik je tvrtke (10,7%), a slobodnim zanimanjima (odvjetnici, lijeènici, arhitekti…) bavi se 5,3 posto ispitanika. Svaki peti (19,9%) zaraðuje više od 10.000 kuna, a svaki drugi dolazi iz kućanstva s prihodom iznad 10.000 kuna. Detaljniji prikaz istraživanja Poslovni dnevnik donosi u četvrtak u posebnom prilogu uz Poslovni dnevnik.

>>> VIDEO: Osnivamo venture capital fond