Agencija za plaćanja u poljoprivredi započela je s izdavanjem Odluka o privremenoj raspodjeli sredstava za korisnike koji su se javili na treći natječaj za podmjeru 4.1. "Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva" za operaciju "Zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš". Na 3. natječaj stigao je 221 zahtjev s ukupnim iznosom traženih potpora od 337,78 milijuna kuna, a ukupno je raspoloživo 152,1 milijun koje je dobilo 76 korisnika.

Dosad je u prvom natječaju 46 korisnika dobilo oko 116 milijuna kuna, dok je drugi natječaj krajem 2015.  poništen. Agencija je objavila privremenu listu iz koje je vidljivo da je među 13 najvećih dobitnika najviše tvrtki i nekoliko zadruga, dobili su 92,93 milijuna kuna, što je gotovo 62%  ukupnih sredstava. Među najvećim dobitnicama je PPK Karlovačka mesna industrija čiji je vlasnik MI Braća Pivac koja je dobila gotovo 14 milijuna kuna, slijedi Osatina grupa, u vlasništvu Mirka Ervačića koja je kroz svoje dvije tvrtke – Slašćak i Mesna industrija Natura dobila gotovo 13 milijuna kuna.

Među većim dobitnicima je i Belje kojem je pripalo 6,6 milijuna kuna, no upitno je hoće li ih zbog problema Agrokora uspjeti i iskoristiti. Potporu za gradnju gnojnice, među ostalim je dobilo i Žito Marka Pipunića za svoje farme. Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić kaže kako je opet vidljivo da OPG-i nisu dobili dovoljno novca, iako je upravo njima najpotrebniji za pripremu stupanja na snage nitratne direktive. Naime, pristupanjem EU, Hrvatska je postala obveznicom provedbe tzv. nitratne direktive, a u posljednje četiri godine teklo je vrijeme prilagodbe te od 1. srpnja 2017. kreće i njezina primjena. 

Stotine tisuća kuna
"Vremena je malo, a udovoljavanje direktivi nimalo nije jeftino, pogotovo sada kada domaći agrar trese besparica, a stočari se tek nalaze u iznimno teškom trenutku", poručuju Brlošić. Pred male poljoprivrednike su, veli, stavljeni previše strogi uvjeti, od toga da moraju imati dovoljno zemlje, preko zahtjeva da moraju imati legalizirane objekte.  "Udovoljenje Nitratnoj direktivi u pogledu postojećih farmi izuzetno je skupo jer treba sagraditi određene septičke jame, lagune, prema određenim standardima i propisima, uz građevinske dozvole i dr. Za farmu od 50 krava to je zasigurno trošak od nekoliko stotina tisuća kuna", kaže Brlošić, koji dodaje kako je upitno tko može sada ulagati kada su stočari na koljenima. Ocjenjuje kako su dosad Direktivi udovoljili tek rijetki.

Problem legalizacije
"Jedna od uvjeta je da je objekt legaliziran, a znamo kako naši poljoprivredni objekti stoje s tim, pa, jednom riječju – cijene svega ovoga lete u nebo", upozorava Brlošić. U Ministarstvu poljoprivrede smo pokušali dobiti informaciju koliko je u Hrvatskoj farmi podložno primjeni ove direktive te koliko ih je spremno za nju, no nismo dobili odgovor.

Prvih 13 potpora

1. PPK Karlovačka mesna industrija d.d. – 13,9 mil. kuna
2. Poljoprivredna zadruga Zrno – 7,64 mil. kuna
3. Slašćak – 7,62 mil. kuna
4. Širjan – 7,62 mil. kuna
5. Agropromet – 7,4 mil. kuna
6. Veterinarska ambulanta Martes – 7,38 mil. kuna
7. Stočarstvo Raič – 7,1 mil. kuna
8. BIK – 7,06 mil. kn
9. Belje Darda – 6,6 mil. kuna
10. PRO MILK – 5,86 mil. kuna
11. Mesna industrija Natura  – 5,3 mil. kuna
12. Landia – 5,11 mil. kuna
13. Žito – 4,34 mil. kuna